Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je u petak da je današnje neprihvaćanje njezinog izvješća za 2015. u Hrvatskom saboru politički pritisak na neovisnost institucije, dodajući kako u prilog tome govori i činjenica da su ga na nadležnim saborskim odborima prihvatili svi zastupnici.
„Sa žaljenjem moram ustvrditi da su dva dana rasprave u polupraznoj sabornici bila posvećena gotovo isključivo ideološkim i vrijednosnim razlikama, a ne problemima koje sami građani prepoznaju kao važna i zbog kojih nam se pritužuju“, priopćila je Pučka pravobraniteljica, podsjećajući da se izvješćem u više od 50 tematskih poglavlja opisuje stvarnost s kojom su suočeni naši građani.
Pravobraniteljica smatra da je rezultat glasovanja potvrda da trebamo i dalje nastaviti kritički zagovarati i predlagati sustavne promjene usmjerene prema boljoj zaštiti ljudskih prava građana i suzbijanju diskriminacije. Njihova radna, socijalna, ekonomska i druga prava se i dalje svakodnevno krše ili su ozbiljno ugrožena, dok diskriminacija iz godine u godinu predstavlja značajan problem.
U 2015. 92.000 umirovljenika primalo je mirovinu manju od 500 kuna, gotovo svaka peta mlada osoba bila je izvan sustava obrazovanja i rada, a time i u ozbiljnom riziku od socijalne isključenosti. Hrvatska je po broju oboljelih od melanoma u prosjeku EU, ali je smrtnost veća za 50 posto. Čak 12 tisuća branitelja je prošle godine podnijelo zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Stanovnici ruralnih područja žive u selima bez struje, bez vode, bez autobusa ili s neprohodnim cestama. Neprihvatljiva i diskriminatorna retorika u javnom prostoru je i dalje snažno prisutna, a prava manjina doživljavaju se kao ugrožavanje većine, upozorava pravobraniteljica.
Nada se da 160 preporuka koje donosi izvješće za 2015. neće ostati mrtvo slovo na papiru, već da će ipak biti provedene, u cilju bolje zaštite ljudskih prava i snažnije borbe protiv diskriminacije u Hrvatskoj. „Mi ćemo nastaviti pratiti njihovu provedbu i u isto vrijeme raditi na izazovima koji se nastavljaju i u 2016.“, zaključuje pravobraniteljica.
Saborska većina odbila je u petak izvješće o radu pučke pravobraniteljice u 2015., uz prosvjed zastupnika nacionalnih manjina Furia Radina i Milorada Pupovca, koji su su zatražili stanku, ocijenivši “nečuvenim” odbijanje izvješća pravobraniteljice, no predsjednik Sabora Željko Reiner nije udovoljio njihovu zahtjevu.
Hajduković: Odbijanje pravobraniteljičina izvješća nastavak je napada HDZ-a na ljudska prava
Saborski zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković izjavio je u petak kako je odbijanje izvješća pučke pravobraniteljice u Hrvatskom saboru nečuveno te kako je to “samo nastavak sustavnog napada HDZ-a na institucije koje čuvaju ljudska prava”.
“Bili smo svjedoci nečem nečuvenom, nešto što se do sada nije događalo u hrvatskoj političkoj praksi, a to je odbijanje izvješća pučke pravobraniteljice u Hrvatskom saboru”, rekao je Hajduković novinarima.
Zanimljivo mu je, kaže, da su zastupnici svjedočili tome da se Most podijelio na ljudskim pravima. “Drago mi je da među ‘mostovcima’ ima ljudi koji afirmativno razmišljaju o ljudskim pravima i institucijama koje ih čuvaju”, rekao je.
Prilikom glasovanja osmero je zastupnika Mosta bilo da se izvješće prihvati, troje je bilo protiv, a troje suzdržano.
Hajduković tvrdi i kako su u srijedu i četvrtak bili veliki pritisci HDZ-a na Most kako bi se priklonili njihovom mišljenju o odbijanju izvješća pučke pravobraniteljice.
“Ovo je samo nastavak sustavnog napada HDZ-a na institucije koje čuvaju ljudska prava i mogu im samo poručiti ‘no pasaran’, neće proći”, kazao je Hajduković.
Dražen Bošnjaković, koji je jedini iz redova HDZ-a izvješće podržao, novinarima je nakon glasovanja priznao kako je pogriješio.
“Nekakav nesporazum! Nisam razumio svoj klub i mislio sam da je stav kluba ‘za’, a bio je ‘protiv’. Nisam to više mogao promijeniti”, poručio je Bošnjaković dodavši kako nema nikakvih političkih neslaganja.
U izvješću se ne spominje da su najdiskriminiraniji etnički Hrvati izvan Domovine, ne spominje se denacionalizacija, ni činjenica da se neki ljudi još 1945. bore za svoja prava, replicira Željko Glasnović (HDZ). Ladislav Ilčić (Hrast) pak zamjera pravobraniteljici da problematizira korištenje usklika “Za dom spremni”, ne i onog “Smrt fašizmu, sloboda narodu”, pod kojim su, kaže, također ubijani brojni građani.
Ni Miro Bulj (Most), ni Marija Budimir (HDZ) ne dijele pravobraniteljičine ocjene o stanju prava nacioanlnih manjina. Hrvatska u tom pogledu može biti primjer drugima, kaže Bulj, a Budimir poručuje da stanje nije ni približno kako navodi Vidović, odnosno da ona iznosi privatni stav.
Željko Jovanović (SDP) raspravu o izvješću za prošlu godinu vidi kao priliku da se stvari poprave u ovoj, pa upozorava da se pogoršala dostupnost obrazovanja i zdravstvene zaštite. Smanjuje se broj stipendija, a u četiri posljednja mjeseca broj pacijenta na listama čekanja povećao se za 30 tisuća, tvrdi Jovanović i apelira na resorno ministarstvo da počne rješavati te probleme.
Isto tako, podjećamo na slučaj s udrugom U ime obitelji. „Smatram duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji“ izjavila je naime aktivistica i pravnica Centra za mirovne studije Sandra Benčić, moderirajući panel „Neotradicionalizam i obiteljske vrijednosti“ koji je u sklopu Subversive festivala održan u Zagrebu početkom svibnja. Benčić pripada Centru za mirovne studije, udruzi koja za sebe tvrdi da se bavi zaštitom i promicanjem ljudskih prava.
Nakon ove duboko problematične izjave udruga U ime obitelji podnijela je kaznenu prijavu protiv Sandre Benčić zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju. Isto tako, pučkoj pravobraniteljici podnesena je prijava zbog poticanja na diskriminaciju.
Na adresu udruge U ime obitelji stigao je odgovor pučke pravobraniteljice Lore Vidović koja je u svom obrazloženju odbacila tvrdnju kako se radi o govoru mržnje i poticanju na netrpeljivost.
Više o radu pučke pravobraniteljice pročitajte OVDJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
