Pupovac komentirao svoje prisustvo na skupu ‘Oluja je pogrom’ i napao proslavu u Glini: ‘To ne može biti tolerirano’

Foto: snimka zaslona, fah; fotomontaža: narod.hr

Predsjednik SDSS-a, koalicijskog partnera vladajućeg HDZ-a, Milorad Pupovac nakon tri dana komentirao je svoju prisutnost na srbijanskom skupu pod geslom “Oluja je pogrom” na kojemu je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić usporedio Hrvatsku s Hitlerovom Njemačkom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenkovićev koalicijski partner povodom Oluje sa srbijanskim vrhom na skupu pod sloganom “Oluja je pogrom”!

U izjavi, koju na kraju teksta možete pročitati u cjelosti, Pupovac tvrdi kako je ovogodišnje obilježavanje Oluje postalo ‘postalo mjesto ponovnog sukobljavanja‘. Kaže kako kod je kod Srba u Hrvatskoj jednako sjećanje na stradanja njihovih ‘sugrađana Hrvata i sunarodnjaka Srba’ te da će se to sjećanje očitovati ‘gdje god bilo i povodom čijeg god stradanja bilo organizirano’.

Je li Plenković znao da njegov kolicijski partner ide na protuhrvatski skup?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Navodi kako želi izraziti razumijevanje svim ‘sugrađanima Hrvatima koji su u usporedbama današnje Hrvatske s Hitlerovom Njemačkom prepoznali teške riječi’ koje im se ‘ne bi trebao pripisivati’.
U nastavku se pak osvrnuo na ovogodišnju proslavu obljetnice Oluje u Glini ustvdivši da se u njoj “gledao i slušao sramotni i strašni pozdrav “Za dom – Spremni!”” ističući da “to ne može biti nikako tolerirano.”

Slavlje u Glini uz Thompsonov koncert sporno?

Posjetimo, u nedjelju je najmasovnija proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja održana u Glini gdje je program obilježavanja završio koncertom M. P. Thompsona na kojemu se okupilo oko 50 000 ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(VIDEO, FOTO) Thompson pred tisućama ljudi zapjevao Bojnu Čavoglave : ‘Odavde šaljemo poruke ljubavi, zajedništva’

U Glini su predratni nemiri započeli već u ljeto 1990. kada su pobunjeni Srbi izvršili napad na policijsku postaju. Ubrzo se u sukob uključila i JNA, tada još uvijek ne otvoreno na strani pobunjenih Srba, hineći posrednika u smirivanju sukoba, dok je u stvarnosti onemogućila hrvatsku policija da uspostavi red.

Već u ljeto 1991. započeli su prvi veći oružani napadi JNA i pobunjenih Srba te je Glina uskoro okupirana. Hrvati iz Gline i Hrvati iz najbliže glinske okolice većinom su prognani, a mnogi su odvedeni u logore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grmoja: ‘Pupovac je svojim prisustvom dao prešutnu podršku skandaloznim Vučičevim izjavama’

Nakon pet godina okupacije, Glina je konačno oslobođena u operaciji Oluja. Hrvatska vojska, napredujući od rijeke Kupe, u grad Glinu ušla je 6. kolovoza 1995. uvečer.

Tko je sve bio na srbijanskom skupu pod geslom ‘Oluja je pogrom’

Na skupu pod geslom “Oluja je pogrom”, održanom u subotu, 4. kolovoza u Bačkoj Palanki, prisustvovao je srbijanski državni vrh na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić, čelne osobe entiteta “Republike Srpske” i predstavnici Srba iz Crne Gore i Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(VIDEO: Vučić brani Pupovca i opet napada Hrvatsku: ‘Ponovio bih svoje uvrede Hrvatskoj zbog Oluje’

Danu sjećanja nazočili su i ministri u Vladi Srbije, zastupnici Skupštine Srbije, predstavnici Vojske i SPC, predsjednik i premijer Republike Srpske Milorad Dodik i Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić te predstavnici oporbe u Republici Srpskoj, a komemorativni skup izravno je prenosila Radio-televizija Srbije. Na skupu je bio prisutan i srpski patrijarh Irininej koji je predvodio molitvu za žrtve.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u svom je govoru na ovom skupu usporedio Hrvatsku s Hitlerovom Njemačkom.

Srbijanski ministar Vulin poručuje Hrvatskoj: ‘Prestanite obilježavati Oluju pa vas nitko neće smatrati ustašama’

Milorad Dodik je pak na skupu izražavao secesionističke težnje spominjući “jaku Republiku Srpsku” i naglasio kako se nada da će Srbi naći snagu “da objedine svoje državne prostore”.

Izjava Milorada Pupovca: “Predstavnici dviju država trebaju staviti pod kontolu sukobe u interpretaciji”

Izjavu Milorada Pupovca, objavljenu na stranicama SNV-a, u nastavku možete pročitati u cijelosti.

Zašto HINA nije prenijela Plenkovićevu izjavu po kojoj mu Pupovčev odlazak na skup nije sporan?

“Kao što smo očekivali i ova godišnjica vojno-policijske akcije “Oluja”, a koja se posljednjih pet godina obilježava kako od strane države Hrvatske tako i od države Srbije, postala je mjesto ponovnog sukobljavanja, svojevrsnog nastavka rata njegovim različitim interpretacijama i pogledima na njegove posljedice. Kako stvari sada stoje, ne izgleda kao da bi se to moglo promijeniti. Prema svemu što slušamo i vidimo u proteklih pet i više godina, monolozi sjećanja i međusobne optužbe mogli bi se samo pojačavati, a spirala sukoba samo produbljivati i proširivati te tako uništavati sve ono što se od potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa 1996. gradilo kao pozitivno u odnosima između Hrvatske i Srbije.

Pater Ike: ‘Nisam razumio – do koje se mjere Domovinski rat smije smatrati fašističkim, i kad to nije previše?’

Na sve to Srbi iz Hrvatske i njihovi predstavnici gledaju sa zebnjom i zabrinutošću, jer mi imamo živo sjećanje na strašne posljedice rata i teške godine izgradnje mira. Osim toga imamo jednako živo sjećanje u kojem je zapisano stradanje naših sugrađana Hrvata i naših sunarodnjaka Srba. Zato u nama živi dijaloško sjećanje. A to dijaloško sjećanje počiva na pitanju: koliko je našeg stradanja u stradanju drugih, i obrnuto – koliko je stradanja drugih u našem stradanju. Takvo je naše sjećanje bilo i ove i svake prethodne godine. Takvo će biti i svake buduće. Gdje god bilo i povodom čijeg god stradanja bilo organizirano. To nam nalaže drevni moralni osjećaj kojeg baštinimo. To nam nalaže moralni osjećaj čuvanja vremena mira. Pri tome mi nemamo moći da ovakvu dijalošku kulturu sjećanja nametnemo ni hrvatskoj ni srpskoj državi, ali imamo moć da je živimo, prakticiramo i zagovaramo. Onima koji u ovakvim okolnostima, kao što je to dosad činjeno u nizu sličnih situacija, cijelu srpsku zajednicu žele pretvoriti u taoca riječi koje nismo sami izgovorili i djela koje nismo sami počinili želim kazati da mi na to nismo pristajali niti ćemo pristajati. Niti želimo da se to ikome i igdje događa.

18. kolovoza 1991. otet dr. Ivan Šreter – kako je Degoricija opisao sramnu ulogu Milorada Pupovca u slučaju Šreter?

Zato ću svima koje to ne zanima po dužnosti reći sljedeće: razumijem svoje sugrađane Hrvate koji su u usporedbama današnje Hrvatske s Hitlerovom Njemačkom prepoznali teške riječi, težak teret koji se njima ne bi trebao pripisivati zbog historijskog stradanja koje su Srbi doživjeli tokom i poslije “Oluje”. Zato postoje odgovorni pojedinci, bilo kao neposredni počinioci, bilo kao zapovjednici, bilo kao začetnici, a koje ni sud ni javnost nisu dosad osudili, kao što postoje i oni koji su odgovorni za stradanje koje su u ratu doživjeli Hrvati. Kolektivizacija krivice osim što je nepravedna sjeme je zla. I zato smo protiv nje, o kome god da se radi. O Hrvatima ili Srbima. Reći ću i još nešto, nešto za što se nadam da će oni koji me zovu po dužnosti prenijeti onima koji to bez njih neće moći ni čuti ni vidjeti: nadam se da naši sugrađani Hrvati razumiju kako obilježavanje “Oluje” bez svijesti o izgnanstvu preko 200.000 Srba i sa proslavama kao što je bila ovogodišnja u Glini (mjestu historijskog pogroma Srba u mjesnoj crkvi i okolici 1941. godine), u kojoj se gledao i slušao sramotni i strašni pozdrav “Za dom – Spremni!” ne može biti nikako tolerirano. Nadam se da će nakon ovoga iskustva predstavnici dviju država uvidjeti da svi razgovori o nestalim, o manjinama, o sukcesiji, o ratnim zločinima, o granici, o izgradnji infrastrukture, o suradnji policija u borbi protiv terorizma, kriminala i ilegalnih migracija neće uroditi nikakvim rezultatima ukoliko ne otpočnu dijalog o tome kako staviti pod kontrolu sukobe u interpretaciji prošlosti i u komemorativnim praksama, a da će njihovi građani ostati taocima tih sukoba.”  – poručio je Pupovac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.