Pupovac i Teršelič prekrajali bi hašku presudu generalima, podupiru Frljićevu proslavu ‘Kontra-Oluje’

Saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac rekao je u petak da su se u sklopu niza aktivnosti koje SNV i Documenta organiziraju povodom sjećanja na sve nestale i ubijene tijekom i nakon akcije “Oluja” odlučili komemorirati i hrvatske i srpske žrtve jer sukobljene i suprostavljene politike sjećanja samo produbljuju i produžuju rat i stvaraju stanje svijesti u kojem se ne možemo pošteno, moralno i ljudski odnositi prema stradanjima.

“Dosadašnjih osam godina smo se u svojim izjavama sjećanja sjećali svih žrtava – i Hrvata i Srba. Ove godine smo odlučili da komemoriramo sve žrtve – i hrvatske iz ’91. i ’92. i kasnije, ubijene od strane pripadnika krajiških snaga ili civila na tom području; i srpske žrtve, bilo iz “Bljeska”, bilo iz “Oluje”.

“Odlučili smo tako jer su to za nas žrtve jednog naroda, našeg hrvatskog i našeg srpskog naroda. Odlučili smo da to učinimo zbog toga što sukobljene i suprostavljene politike sjećanja samo produbljuju i produžuju rat i stvaraju stanje svijesti u kojem se ne možemo pošteno, moralno i ljudski odnosti prema stradanjima kroz koja smo prošli”, rekao je Pupovac nakon konferencije za novinare na kojoj je predstavljen interaktivni narativ ‘Oluja u Haagu’.

Cilj tih aktivnosti je, kako je rekao, stvoriti pretpostavke da u Hrvatskoj počne suočavanje s posljedicama, demografskim gubicima i ljudskim stradanjima i “u krajnjoj liniji s političkim posljedicama za hrvatske političke, nacionalne i demokratske vrijednosti”.

Upitan hoće li otići na obljetnicu “Oluje” u Knin, rekao je da će to napraviti onog momenta kada budemo istinski slavili mir, mir za sve građane u Hrvatskoj i mir za odnose između naroda na prostoru bivše Jugoslavije.

“Bio sam u Vukovaru i kad su me pitali hoću li ići u Knin rekao sam da u Vukovar uvijek, a u Knin samo onog momenta kada budemo istinski slavili mir, mir za sve građane u Hrvatskoj, mir za odnose između naroda na prostoru bivše Jugoslavije, kada se budemo suočili s činjenicama, strašnim posljedicama koje je rat ostavio i u Kninu i na tom širokom prostoru Hrvatske. Zasad ne vidim da ima interesa oko toga, zasad vidim da se u Hrvatskoj samo takmiče tko će vjerodostojnije obilježiti “Oluju”, a ne tko će se iskrenije suočiti s njenim posljedicama”, ustvrdio je.

Izrazio je uvjerenje da njegov dolazak u Knin u ovom okolnostima ne bi ništa promijenio, a budućnost je, kaže, otvorena za izgradnju drugačijeg pristupa.

Istaknuo je da neće pozvati ni premijera Zorana Milanovića niti bilo koga druga od visokih predstavnika vlasti ili političkih stranaka u Hrvatskoj na komemoraciju žrtava u Vrginmost (gdje SNV organizira komemoraciju u spomen na ubijene i nestale u i nakon Oluje) “jer nije realno da se bilo tko od njih odazove”.

“Nitko od njih u ovom trenutku nema perspektivu koju je potrebno stvoriti”, ustvrdio je predsjednik SNV-a.

Na upit kakve su promjene potrebne među političkim elitama da se datumi poput “Oluje” prestanu instrumentalizirati, Pupovac je rekao da je potrebno odgovorno suočavanje s činjenicom što se dogodilo i što se proizvodi ovakvim politikama sjećanja kod mladih ljudi.

“Potrebno je da počnemo mijenjati politike sjećanja. U protivnom ćemo imati sjećanje za rat, a ne sjećanje za mir”, poručio je.

Naglasio je da u proteklim godinama niti jedan njihov skup, bilo da je riječ o žrtvama iz Drugog svjetskog rata, antifašističkoj borbi ili o žrtvama u ratu od 1991. do 1995. nije bio bez onih koji ometaju.

“To je nažalost naše stanje i još jedan pokazatelj nespremnosti na istinski odnos prema žrtavama ili nespremnosti na istinsko izmirenje i priznavanje ratnih strahota”, ustvrdio je.

Prekrajali bi presudu Gotovini

Podsjetivši da je presudom Haaškog suda u slučaju Gotovina i drugi na temelju brojnih personalnih i materijalnih dokaza utvrđeno da su od srpnja do rujna 1995. u okviru zločina protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena ubojstva, deportacije, bezobzirna razaranja, pljačke, nečovječna djela, progoni, Teršelič je ustvrdila da Documenta ne osporava pravo na oslobađanje i vraćanje područja već postavljaju pitanje priznanje patnji stradalih.

Navela je da je prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora tijekom i neposredno nakon “Oluje” stradalo 677 civilnih žrtava. Prema procjenama UNHCR-a 1995. prije, tijekom i nakon vojnih akcija Bljesak i Oluja iz Hrvatske je izbjeglo oko 250.000 Srba. Od 133.705 registriranih povratnika, samo 48 posto je ostalo u Hrvatskoj, od čega je 14,8 posto preminulo nakon povratka. Danas, dodala je Teršelič, 32.892 registriranih izbjeglica iz Hrvatske živi u drugim post-jugoslavenskim zemljama i to 25.962 u Srbiji, 6.697 u BiH, 198 u crnoj Gori i 35 na Kosovu.

Od 168 slučajeva vezana za ostvarivanja naknada štete, 39 se odnosi na usmrćenja i nestanke tijekom ili neposredno nakon akcije “Oluja”. Od 39 zahtjeva pred nacionalnim su sudovima usvojena tek tri tužbena zahtijeva te je srodnicima ubijenih dosuđena naknada štete.

“Višegodišnjim analiziranjem takvih postupaka zaključili smo da je nemogućnost ostvarivanja naknade štete posredni rezultat neučinkovitih istraga”, naglasila je voditeljica Documente.

Interaktivna prezentacija “Oluja u Haagu” donosi pregled ključnih činjenica te argumenata i dokaza optužbe i obrane iznijetih tijekom suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u predmetu Gotovina i drugi (IT-06-90) “Operacija Oluja”.

Ono što suđenje za zločine počinjene tijekom i nakon VRA Oluja čini jednim od najkontroverznijih u dvadesetogodišnjoj povijesti Tribunala je to što su dva sudska vijeća – na osnovi istih činjenica – primjenom različitih pravnih standarda došli do dijametralno suprotnih zaključaka o krivnji, odnosno nevinosti, optuženih hrvatskih genarala, navode.

Mirko Klarin, direktor agencije Sense koja izvještava sa suđenja u Haagu rekao je da interaktivni narativ predstavlja ključne argumente i dokaze tužiteljstva i obrane o pet osnovnih spornih pitanja o kojima su se na Sudu lomila koplja. To su cilj operacije “Oluja”, svrha granatiranja, ubojstva, pljačke i uništavanje imovine te sprečavanje povratka. Na kraju narativ predstavlja i osnovne pravne nalaze sudaca Raspravnog i Žalbenog vijeća kao i Međunarodnog suda pravde.

“Dali smo argumente i jedne i druge strane, trudili smo se predstaviti i jednu i drugu stranu suda te smo dali ljudima da sami donesu zaključke o tome”, rekao je Klarin.

Spomen, ali i provokacije

Srpsko narodno vijeće i Documenta organiziraju komemorativno obilježavanje u spomen na ubijene i nestale u toku i nakon akcije Oluja, u nedjelju, 2. kolovoza, u selu Pješčanica (Općina Vrginmost) ispred Crkve sv. Ilije. Organizatori će tamo na mjesnom groblju u obližnjoj Gornjoj Čemernici položiti cvijeće na grob Dmitra Obradovića, predsjednika Skupštine općine Vrginmost, koji se ratnih devedesetih zalagao za suživot Hrvata i Srba.

U ponedjeljak, 3. kolovoza u vijećima srpske nacionalne manjine tradicionalno će se čitati Izjava sjećanja kojom lokalna vijeća odaju spomen svim žrtvama rata.

Na samu godišnjicu “Oluje”, u srijedu, 5. kolovoza u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci održat će se javni razgovor “Drugi rat”, u režiji Olivera Frljića. Pet protjeranih žena različitih nacionalnosti će kroz razgovor s moderatoricom Vesnom Janković ispričati svoja sjećanja na ratne dane. Dok će svi Hrvati i građani Republike Hrvatske koji iskreno vole samostalnu Hrvatsku slaviti oslobođenje zemlje od srbo-četničkog okupatora, u Rijeci, točnije u riječkom HNK,  se priprema sasvim drugačiji događaj vezan za Oluju. Naime, oni za koje se zna da ne mogu smisliti sve što je Hrvatsko, odlučili su, na teret hrvatskih poreznih obveznika, napraviti “Kontra-Oluju”, kako je to nazvala Slobodna Dalmacija. Inicijator ovog događanja je intendant riječkog HNK Oliver Frljić, a potporu mu daje SNV Milorada Pupovca i Documenta Vesne Teršelič.

Organizatori javljaju da će osiguranje “Kontra-Oluje” biti na visokoj razini jer očekuju žestoke reakcije i prosvjede braniteljskih udruga.

Osim još jedne u nizu nekulturnih provokacija Olivera Frljića, javnost zanima koliko će koštati osiguranje još jednog njegovog manipuliranja osjećajima žrtava, tko to financira i dokle će službena državna politika tolerirati događanja koja negiraju pozitivne zakonske propise, ustavno-pravni poredak RH i presude međunarodnih sudova u Haagu. I zdrav razum, uza sve to.

U petak, 7. kolovoza delegacije SPC-a, SNV-a i Udruženja porodica Protiv zaborava održat će komemoraciju stradalima u izbjegličkoj koloni na Petrovačkoj cesti, Bosanski Petrovac. Dan nakon toga, iste će organizacije održati komemoraciju žrtvama u Donjem Lapcu, Dvoru i u selu Gornje Selište kraj Gline.

Podsjetimo, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je neprofitna udruga čiji je razlog nastajanja, ističu, iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije, tako i post-jugoslavenskih društava. Za to suočavanje s prošlošću hrvatske javnosti po kojem Documenta ne pokazuje baš preveliki interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima, ta je udruga iz državnog proračuna povukla već dosta milijuna kuna. Ipak, nije se ‘proslavila’, osim po iskrivljavanju povijesti.