Foto: Fah

Predstavnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin rekao je u četvrtak da neće podržati Vladu u kojoj bi bio Zlatko Hasanbegović te kako na sastanku predstavnika nacionalnih manjina s HDZ-ovim čelnicima nije bilo riječi o kadrovskim pitanjima.

“Na to pitanje odgovorio sam stotinu puta i ostajem pri tome. Što se mene tiče, to ne dolazi u obzir”, rekao je Radin nakon sastanka predstavnika nacionalnih manjina s HDZ-om odgovarajući na pitanje novinara je li spreman dati svoj potpis predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću kao mandataru buduće Vlade bude li u njoj Zlatko Hasanbegović. Istaknuo je i da na današnjem sastanku uopće nije bilo razgovora o kadrovskim pitanjima.

Radin je ponovio da je prije “dao jasan signal” što misli o tome te kako nije promijenio mišljenje.

Radin je prije za medije izjavio kako Hasanbegović “čini da jedna Vlada prestaje biti Vlada desnog centra, a postaje Vlada desnice” te da s takvom Vladom neće surađivati.

Na novinarsko pitanje što ako da svoj potpis za novu Vladu, a nakon toga dozna da će Hasanbegović biti ministar kulture, Radin je odgovorio kako u to ne vjeruje. “Potpisi i glasovi su dvije različite stvari”, poručio je. Dodao je da su na današnjem sastanku s HDZ-om “došli do općeg sporazuma koji su uglavnom završili, a pojedinačne sporazume sa svakom nacionalnom manjinom nisu još niti dotaknuli”.

HDZ i manjinci postigli osnovni sporazum, Plenković: Spekulacije u medijima oko sastava vlade su “račun bez krčmara”

Prisjetimo se, i Milorad Pupovac je 15. rujna izjavio kako sigurno neće podržati vladu u kojoj sjedi Hasanbegović.

Pupovac: Spreman sam biti potpredsjednik Vlade, ali bez Hasanbegovića

Hasanbegović: Pupovac neće kadrovirati sastav buduće hrvatske Vlade, nije predsjednik HDZ-a ni Mosta

Osam zagarantiranih mjesta u Saboru daje manjincima veliku i izborno neopravdanu moć odlučivati o budućoj Vladi i njezinom predsjedniku, te sukladno tome o svemu što se tiče političkog života i hrvatske svakodnevnice. Time se, također, hrvatski državljani koji nisu pripadnici nacionalnih manjina dovode u diskriminatoran položaj sa samo jednim „važećim glasom“, a država Hrvatska i nova Vlada postaje sredstvo potencijalnih mučnih pregovora, pa čak i ucjena. Također hrvatski državljani u svijetu prisiljeni su svoje ustavno biračko pravo ostvarivati na iznimno diskriminatoran i ponižavajući način. U inozemstvu je osiguran mali broj biračkih mjesta i birači najčešće moraju stotinama kilometara putovati kako bi ostvarili svoje pravo. Uz to moraju se i registrirati za svaki izborni ciklus. Ranije se predlagalo da se za XI. Izbornu jedinicu uvede dopisni sustav glasovanja, ali to još uvijek nije omogućeno.

Što kaže izborni zakon kojeg zloupotrebljava Pupovac?

Izvor: narod.hr/h