Raspudić o peticiji ‘normalnih katolika’: Radi se o manipulaciji i lažnom predstavljanju

Foto: snimka zaslona

O katoličkom aktivizmu, Crkvi i politici te peticiji ‘normalnih katolika’ razgovarali su u emisiji Peti dan na HRT-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje imamo li mi u Hrvatskoj katolički aktivizam ili su to najobičnije udruge civilnog društva, Aleksandar Musić je rekao:

„To nije nužno međusobno isključujuće. Imamo prve klice desnog civilnog društva s katoličkim ‘šmekom’ s tim da bih rekao, da odmah izbjegnem onu desnu politički korektnu generičku priču o tome da se katolik mora moći aktivirati u civilnom društvu – to se podrazumijeva (…) Katolici moraju moći javno biti katolici ma koliko to nekom bilo odiozno. Društvo je živo tkivo koje svatko kroji prema nekom svom nahođenju.“

Govorio je kako razlikuje četiri grupacije crkvenog klera i četiri grupacije katoličkog civilnog društva. Govoreći o civilnom društvu spomenuo je udrugu U ime obitelji kao jedan tip djelovanja, zatim udrugu Vigilare i Centar za obnovu kulture te na četvrtom mjestu portal Bitno.net.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marija Selak istaknula je kako ne vidi ništa neobično u tome da postoje disonantni tonovi unutar Katoličke Crkve i unutar udruga koje su prvenstveno civilnog karaktera.

„Koliko je meni poznato udruga UiO se nije deklarirala kao kršćanska udruga. To je desna civilna scena“, kaže Selak i dodaje kako postoji desniji i ljeviji krak, kao i svugdje u društvu.

„Zanimljivo je da se dovodi u pitanje postojanje desne civilne scene i mislim da je to demokratska nezrelost prisutna u društvu. (…) Kada je bio Hod za život, javljali su se razni kontraaktivisti koji su pokušavali spriječiti takvu vrstu aktivizma“, utvrdila je Marija Selak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Boris Jokić spomenuo je sukob dva pristupa vjeri i načinu djelovanja.
„Jedan je militantniji, agresivniji, a drugi ide kroz druge elemente klasičnog poslanja crkve“, kaže Jokić dodajući kako ovaj drugi pristup smatra pozitivnim iako nije vjernik.

„Ne bih rekao da govorimo o novom desnom civilnom društvu nego o ne-lijevom civilnom društvu čije je organiziranje izazvalo šok. Mi u Hrvatskoj imamo jednu anomaliju – do 1990. godine nije postojalo civilno društvo u zapadnom smislu riječi. Nakon toga smo imali zanimljivu situaciju – došlo je do umjetno proizvedene i izvana financirane civilne scene u svrhu modeliranja političkih i društvenih odnosa. To je jasno i lako dokazivo“, kaže Nino Raspudić.

„Imamo situaciju gdje su namnožene udruge civilnog društva koje sačinjavaju čitave platforme, a gdje se vrti uvijek istih par desetaka ljudi koji za svoje akcije ne mogu skupiti 5-10 volontera“, zaključio je Raspudić i dodao kako je najvidljivije bilo s udrugom U ime obitelji kako se organizirala drugačija civilna scena. Jako uporište u bazi vidjelo se kroz volontere udruge UiO, dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spomenuo je i civilne udruge koje su bile bučne, medijski zastupljene, izdašno financirane iz proračuna i izvana kojima je važno pogledati strukturu financiranja.
„Ako pogledamo najistaknutije udruge iz platforme 112, milijjun dobiju od britanske vlade, milijun od nizozemske, milijun od Grada Zagreba, a od samih donacija i članarine članova 400 kn, što je smiješno.“

O peticiji ‘normalnih katolika’ Raspudić kaže:

„Pa smo imali ovu, meni osobno ludo zabavnu, peticiju ‘normalnih katolika’ gdje portal Index postaje zvanično glasilo ‘normalnih katolika’, kao što je Glas koncila valjda ‘nenormalnih’. Urnebesno je da peticiju ‘normalnih katolika’ na prva tri mjesta potpisuju dvije militantne SDP-ovke i jedna protestantkinja. To pokazuje jednu razinu plitkosti, netrpeljivosti, spremnosti na manipulaciju, lažno predstavljanje, umjesto da se na pluralnoj javnoj sceni nude vlastita stajališta i pokušava argumentima pridobivati građanstvo za svoje nekakve opcije.“

Marija Selak kaže kako načelo „Zavadi pa vladaj“ danas dobro funkcionira, a u društvu se radi na komešanju. Govoreći o uplitanju države spomenula je i primjer od prije nekoliko godina: „Sumnjam da je vladajuće strukture toliko bilo briga za definiciju braka , ali ih je bilo itekako briga za nekog tko može pokrenuti masu.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jokić kaže kako je problem „militantno djelovanje takvih struktura i količina agresije i neistina koje se nekad javljaju.“

Petar Tomev Mitrikeski: „Ovo je svjetonazorsko pitanje i trebamo uvažavati suprotno mišljenje“ i dodaje kako je važno postaviti nekoliko pitanja. Imaju li svjetonazorski obojene udruge pravo djelovati u društvu, kako se treba država postaviti, koja je pozicija Crkve i je li katolički aktivizam u skladu s kršćanskim načelima?

Marija Selak se kasnije osvrnula na novopokrenutu peticiju ‘normalnih katolika’ te kaže kako ju fascinira činjenica da se piše još jedna peticija.

„Mislim da je to na jedan način i loše jer dovodi do moralne eutanazije. Ljudi se potpišu na peticiju i misle da su time obavili svoju građansku dužnost i više ne istupaju aktivno u pogledu stvari za koje se zalažu. (…)Zanimljivo je pitanje kome se šalju te liste. Meni ju nitko nije poslao. Očito postoje određene grupacije koje pišu i šire peticije da bi, na neki način, kreirali neku vrstu neformalnog javnog mnijenja“, zaključuje Selak.

Na Jokićevu prozivku da cinično gleda na peticiju, javio se Raspudić koji kaže kako je javno ciničan prema tome obzirom da je peticija ovako formulirana.

„Potpisali su se kao ‘normalni katolici’. Tekst je iz perspektive pripadnika Katoličke Crkve, a dolje u potpisu su vjernici i vjernice u RH. Radi se o lažnom predstavljanju koje je toliko prozirno da ću ja biti javno ciničan“, zaključio je Nino Raspudić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.