Pred kojim preprekama stoje hrvatski birači koji žive izvan Hrvatske?

Foto: Thinkstock

Potreba promjene izbornog sustava važna je tema koja je posljednjih nekoliko dana (opet) odjeknula u javnosti vezano za inicijativu udruge U ime obitelji da se provede promjena izbornog sustava koja bi zahvatila svih 12 izbornih jedinica – izbor zastupnika u Hrvatski sabor u 10 izbornih jedinica, izbor 8 predstavnika nacionalnih manjina i 3 predstavnika hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske. U javnosti se najviše ističe problem povlaštenog položaja zastupnike 21 nacionalne manjine u Hrvatskoj koji, suprotno praksi u EU – mogu glasovati i o vladi i proračunu. U Europskoj Uniji postoje samo 2 države sa zajamčenim zastupnikom manjine, Belgija sa 1 zastupnikom, uz udio manjina od 11 posto i Slovenija sa 2 zastupnika uz dvostruko veći postototak manjina u općem stanovništvu od Hrvatske. U Hrvatskoj pripadnici nacionalnih manjina čine 9,7% stanovnika i imaju zagarantirano 8 predstavnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpredsjednik Hrvatskog sabora, g. Furio Radin u Sabor je ušao sa oko ¸1600 glasova birača.

Hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske ne mogu glasovati poštom

U Hrvatskoj je zakonski moguće glasovanje u odsutnosti, a dio toga je i dopisno glasovanje za birače koji na dan izbora ne mogu izaći na biračko mjesto zbog opravdanih razloga: ne borave u tom trenutku u zemlji ili u svojemu izbornom okrugu, bolesni su i nemoćni, nalaze se u zatvorima, na brodovima, u vojnim postrojbama, u diplomatskim misijama itd.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tri su oblika glasovanja u odsutnosti: (1) prethodno glasovanje, koje omogućuje biračima koji ne mogu glasovati na dan izbora da to učine dan ili nekoliko dana prije; (2) poštansko glasovanje, koje omogućuje osobama koje na dan izbora nisu u zemlji ili zbog nekih drugih razloga ne mogu izaći na biračko mjesto da glasački listić pošalju poštom; (3) zamjensko glasovanje, kojim se omogućuje da umjesto slijepih i, općenito, invalidnih osoba glasuje druga, opunomoćena osoba ili da te osobe pošalju svoj glasački listić biračkom odboru po drugoj osobi. Glasovi dani u odsutnosti pribrajaju se glasovima na glasačkim mjestima i izbornim okruzima u kojima su trebali glasovati da nisu bili spriječeni u tome.

Hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske, njih oko 400 000 – imaju strogo ograničen broj biračkih mjesta te neki moraju prijeći stotine i tisuće kilometara da gi glasovali. Hrvatska država im ne dopušta glasovati dopisnim putem.

Zbog čega su glasovi Hrvata izvan domovine nekima „trn u oku“?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako glasuju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj?

Više od 400.000 državljana koji prebivaju izvan Hrvatske ne samo da ne može glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju “registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo – sudjelovanje na izborima.

Na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. iz inozemstva je glasalo 21 223 birača. U Hrvatskom saboru tri se zastupnika biraju glasovima iz dijaspore. Za usporedbu – onih koji se biraju glasovima nacionalnih manjina je osmero u Hrvatskom saboru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto Hrvatska i dalje otežava glasovanje svojoj dijaspori?

Praksa u svijetu

Čak 115 država svijeta (a broj stalno raste) omogućilo je glasovanje svojim dijasporama (16 zemalja Amerike, 20 Azije, gotovo sve europske, 10 zemalja na Pacifiku).

Podsjetimo, udruga U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isto je predlagano i za građane koji žive u Hrvatskoj. Ovakav način glasovanja za državljane demokratskih država koji žive izvan svojih zemalja je standard. Zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411.000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.

Predstavnik hrvatskog iseljeništva Milanoviću: Tražimo dopisno glasovanje!

Na poteškoće prilikom glasovanja iz dijaspore svojedobno je tadašnjeg premijera Milanovića upozorio predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) Stjepan Asić i tada naglasio:

„Rješenje nije u otežavanju ili onemogućavanju glasačkog prava, nego u njegovanju, normaliziranju tog prava! Ako je to naizgled sada politički sporno, jednom kad se normalizira, postat će svakidašnjost, kao i sve drugo u životu jednog naroda.“

Prodaja glasova

S jedne strane glasovi dijaspore se otežavaju (do 2010. godine su Hrvati u BiH mogli glasovati u 43 grada, a danas mogu u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci gdje se nalaze hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva u kojima je glasovanje i jedino moguće), a s druge strane različite su afere zabilježene s prodajom glasova i dovođenjem glasača u Hrvatsku.

‘Vikend glasačima’ iz Srbije po 500 kuna za glas

Policija provodi izvide zbog plaćanja srpskim glasačima

Za vrijeme posljednjih lokalnih izbora Obrovac je bio u centru pozornosti. Govorilo se tada kkao su iz Srbije dovoženi glasači kojima se plaćalo po 500 kuna kako bi glasovali za određenu političku opciju.

Udruga U ime obitelji nastavlja svoj angažman po pitanju promjene izbornog sustava zbog različitih problema koji su prisutni u postojećem, a iz UiO poručuju:
“Ako mislite kao i mi da treba mijenjati nepravedni izborni sustav – trebamo Vašu pomoć. Jeste li spremni volontirati na prikupljanju potpisa? Ako jeste – na info@uimeobitelji.net nam pošaljite svoje ime, prezime, adresu i grad u kojem živite i broj telefona. Ako se pokaže da nas ima dovoljno – pokrenut ćemo Hrvatsku u pravom smjeru.”

Dr. Markić: Treba mijenjati nepravedni izborni sustav – to je moguće ako se prijavi dovoljno građana za volontiranje

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.