Saborski zastupnici raspravili su u četvrtak prijedlog Zakona o humanitarnoj pomoći izrazivši zadovoljstvo velikim odzivima građana humanitarnim akcijama i njihovoj solidarnosti sa sugrađanima, upozorivši i na važnost kontrole i pojačanog nadzora uplaćenih sredstava kako bi završila tamo gdje su i namijenjena.
Zakonom se omogućuje vraćanje sredstava koja su prikupljena u okviru humanitarnih akcija, ako utrošena su nenamjenski
Zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš rekla je da se prijedlogom zakonom, uz ostalo, jasnije definiraju uvjeti za dobivanje rješenja za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, što će dovesti do profiliranja neprofitnih pravnih osoba koje se tom djelatnošću uistinu aktivno bave, ukida se mogućnost dobivanja rješenja za povremeno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, širi se vremenski okvir u kojem se mogu provoditi humanitarne akcije (ukupno trajanje u jednoj kalendarskoj godini do 90 dana, bez limita) te se uvodi pojačani nadzor akcija i raspolaganja prikupljenim sredstvima.
Zakonom se omogućuje i vraćanje sredstava koja su prikupljena u okviru humanitarnih akcija, a utrošena su nenamjenski, tako da će se ona, nakon što se privremeno deponiraju u državnom proračunu, preusmjere na račun prve sljedeće humanitarne akcije organizirane u istu svrhu.
“Država ovim prijedlogom zakona jamči da će svaka kuna koju su uplatili građani za humanitarne svrhe doći tamo gdje je namijenjena”, kazala je Sporiš.
Ističući kako su građani kroz humanitarne akcije uvijek pokazali da su solidarni kada je najteže, prijedlog zakona podržali su klubovi SDP-a i HDZ-a, HSU-a, HNS-a upozorivši u raspravi na važnost kontrole i pojačanog nadzora kako bi uplaćena sredstva na kraju završila tamo gdje su i namijenjena.
Zajedno smo kada je to najpotrebnije
Uime Kluba HDZ-a Martina Banić rekla je da su mnoge humanitarne akcije dokaz da smo zajedno kada je potrebna pomoć ljudima u najtežim trenutcima, ali svjedoci smo i da se tijekom humanitarnih akcija pojedinci bogate i tako u javnosti uvode skepsu prema davanju humanitarnoj pomoći. Stoga je vrlo bitno, kada se uključujemo u takve akcije, da znamo da novac odlazi u prave ruke, naglasila je.
Humanitarne akcije su nužne i potrebne, i mnogi naši sugrađani su preživjeli zahvaljujući nesebičnoj pomoći drugih ljudi, navela je upozorivši kako je zakonom potrebno otkloniti svaku sumnju da se novac na kraju neće biti doniran u namijenjene svrhe.
Ivana Posavec-Krivec (klub SDP-a) podsjetila je da se prošle godine zemlja ujedinila u pomoći poplavljenima u Slavoniji i istočnoj Hrvatskoj, rekavši da prijedlog zakona nudi transparentnost i preglednost tragova novca uplaćenih u humanitarne svrhe. Bitnom novinom u prijedlogu zakona drži to što će svaki novac koji nije potrošen u određenu svrhu mora biti upotrebljen u nekoj drugoj akciji iste namijene.
Uime Kluba HSU-a Marija Ilić rekla je da bi se u odobravanje humanitarnih akcija trebale uključiti i zdravstvene službe jer se vrlo često pomoć prikuplja za teško bolesne osobe i tu postoji mogućnost zlouporabe. Uz ostalo, drži i da bi se kontrola pružanja pomoći trebala pojačati i u prikupljanju sredstava putem društvenih mreža, upozorivši da prijedlogom zakona nije dovoljno pojačan mehanizam prikupljanja humanitarne pomoći kroz zaklade i fondacije.
Pred malobrojnim zastupnicima HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak predstavila je svoj prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) kojim se želi porezno izjednačiti regionalne općeinformativne tiskovine s dnevnim općeinformativnim tiskovina.
“Porezno izjednačavanje regionalnih s dnevnim općeinformativnim tiskovinama pomoglo bi u sadašnjoj teškoj financijskoj situaciji u regionalnim tiskovinama, posebno imajući u vidu da je u njima zaposleno više od 500 ljudi, a više od 40 posto prihoda odlazi im na plaće zaposlenih”, kazala je Glavak.
Smatra da su regionalne tiskovine izmjenama Zakona o PDV-u dovedene u diskriminatornu situaciju pa tako, ako se, kod kolportera npr. kupuju istovremeno kada i dnevne novine, kolporter za npr. “Međimurske novine” ili “Međimurje” mora izdati fiskalni račun dok to ne treba za dnevne.
HDZ-ova Glavak je kazala da bi se predloženom izmjenom zakona porezni prihodi države smanjili za oko 1,9 milijuna kuna, ali bi se ostvarila velika pomoć nakladnicima koji su u krizi te bi se i izjednačili na tržištu sukladno načelima tržišnog natjecanja.
Navela je i da se oko 70 posto građana o lokalnim temama informira putem svojih lokalnih medija, a te teme se vrlo rijetko mogu naći u nacionalnim medijima.
Glavak je kazala i da je Vlada u svom mišljenju odbila njezine prijedloge uz obrazloženje da ne mogu podržati niti jedan zakonski ili podzakonski akt čija bi provedba dovela do smanjenja prihoda državnog proračuna, jer je početkom 2014. Hrvatska ušla u postupak prekomjernog proračunskog deficita.
Napominjući kako dva milijuna kuna manje u proračunu neće spasiti državu, Ivan Šuker je uime Kluba HDZ-a rekao da će podržati taj prijedlog Sunčane Glavak unatoč tome što ga neće podržati vladajuća većina u Saboru.
Sabor je završio današnji rad.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
