Hrvatski sabor sutra zasjedanje nastavlja raspravom o prijedlogu Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, kojem je cilj okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije.
Okrupnjivanjem poljoprivredno zemljište bi se ekonomičnije iskorištavalo, stvarali bi se povoljniji uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje, a omogućilo bi se osnivanje i izgradnja poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije, te izvođenje drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi.
Prema starim programima raspolaganja, u Hrvatskoj je za komasaciju raspoloživo 552,5 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od čega bi se komasiralo oko 280 tisuća hekatara, a najviše u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
U šestogodišnjem razdoblju, od 2015 do 2020. komasacijom bi se trebalo obuhvatiti 90 tisuća hektara. S obzirom na to da se troškovi komasacijskih operacija procjenjuju na 3.000 kuna po hektaru, za prioritetni plan komasacije u prvom šestogodišnjem razdoblju ukupni troškovi se procjenjuju na 270 milijuna kuna.
Novac za izvršenje programa osigurao bi se u državnome proračunu, proračunu jedinica lokalne i područne samouprave, iz sredstava fondova Europske unije, donacija, te drugih sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba.
Komasacija bi se provodila na temelju višegodišnjih programa koje će donositi Sabor te godišnjih programa koje bi donosila Vlada, a izrađivala bi ih Agencija za poljoprivredno zemljište.
