Saborska je oporba u četvrtak najavila potporu izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju te o kreditnim institucijama, koji će omogućiti konverziju u euro kredita u švicarskom franku, ali i upozorila kako se ne znaju financijski učinci zakona, budući da guverner HNB-a daje različite procjene.
“Nitko ne bi smio odrediti zakon s financijskim posljedicama, a da se ne zna ukupni trošak. Ovdje se ne zna je li u pitanju jedna milijarda, 3 milijarde, 8 milijarda ili možda 12. Tko zna s kakvom brojkom će se guverner svako jutro probuditi, uvijek je neka druga brojka”, rekao je Goran Marić (HDZ).
Upozorio je i da predloženi zakon govori o povratu preplaćenog, što bi, smatra, značilo da su oštećeni i oni kojima je kredit već vraćen.
“Preplatili su oni koji su konvertirali i trgovačka društva i obrtnici i jedinice lokalne samouprave, svi su oni preplatili ali su ovim zakonom diskriminirani”, uvjeren je Marić.
Ministar financija Boris Lalovac mu je, međutim, uzvratio kako bi takva logika otvorila pitanje kredita u njemačkim markama iz 1990-ih.
“Ukoliko ovaj zakon prođe, svi će moći dokazivati, imat će lakše dokazivanje pred sudovima ukoliko krenu u neke individualne postupke da taj svoj dio preplate nazad i dobiju”, tumači Lalovac.
Suglasan je, međutim, s Marićevim kritikama na račun guvernera Borisa Vujčića. “U razgovoru s guvernerom kada smo prvi put predlagali ovaj zakon govorilo se oko 5 milijardi kuna, danas dolazimo do 8 milijardi kuna”, rekao je Lalovac.
Ivan Šuker (HDZ) komentirao je i Vladin amandman na prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, po kojemu bi se poništili ugovori s Reiffeisen kreditnim zadrugama.
Šuker podsjeća da je HDZ prije šest mjeseci tražio odgodu ovrha na temelju ugovora koje su sklapali kreditni posrednici bez licence u Hrvatskoj. “Ja sam predložio takav zaključak koji je Vlada i većina u ovom Saboru odbila, a sad najednom to može”, spočitnuo je Šuker vladajućima.
Kazao je kako je “pitanje svih pitanja” jesu li se banke zadužile u ‘švicarcima’.
“Banke se u Hrvatskoj nisu zaduživale u švicarskim francima, pročitao sam citat iz biltena 22. HNB-a iz kolovoza 2011. Čak govore da su te valutne swapove radile s maticama i govore da su imali malu razinu izvora u toj valuti i da su imali veliku neto otvorenu poziciju. Da su izgubili u Hrvatskoj 3,3 milijarde, da su u maticama dobile 3,3 milijarde i da su na tečajnim razlikama zaradile 3 i pol milijarde kuna”, odgovorio mu je ministar Lalovac.
Zastupnicima koji traže da se obeštete i oni koji su kredite u “švicarcima” već otplatili, kao i oni kojima je kreditni odnos prekinut, pridružio se i Željko Šemper (HSU).
“Smatram da bi bilo pošteno da se i njima vrati barem dio, ako ništa drugo, barem ono što su preplatili u tom postupku”, kazao je Šemper.
Smatra i da se zakon morao voditi socijalnim kriterijima, a naveo je da je od 55 tisuća kreditnih partija vezanih uz švicarski franak, devet tisuća u iznosu od 100 do 200 tisuća švicarskih franaka, a čak 1400 korisnika ima kredit veći od 200 tisuća CHF. “Takvu hrabrost sigurno nije imao običan građanin”, uvjeren je Šemper.
Lalovac mu je odgovorio kako je “svjestan da je dio rasta tečaja i rasta kamatnih stopa ostao zamrznut u špekulativno vrlo visokom rastu cijena nekretnina”.
“Ukoliko uzmete da je u Novom Zagrebu i na Jarunu cijena stana došla do 2500 eura, iznosi možda izgledaju puno, ali to može ponovno biti stan od 60 do 70 kvadrata”, kazao je.
Nezavisni Slavko Linić slabost predloženog rješenja vidi u nepostojanju socijalnih kriterija.
Banke je optužio da su bile neodgovorne te da su varale građane i vlastite komitente, ali i upozorio da bi, ako su točne procjene guvernera Borisa Vujčića o osam milijardi kuna jednokratnog učinka zakona, predloženi zakoni za posljedicu mogli imati “klizanje tečaja”.
“Imam svoje mišljenje, ali sam htio to mišljenje čuti i od predlagača, je li rizik tečajnih razlika prisutan zbog toga što može doći do klizanja tečaja. Meni to da je guverner domobran i da samo priča a ništa ne radi nije stručno obrazloženje”, rekao je Linić.
Replicirao mu je Mladen Novak (OraH), kazavši kako ga zbunjuje to što Linić govori da su banke počinile prevaru, a istodobno traži socijalne kriterije. “Ako je prevara, onda je prevara i prema onima drugima, a ne samo prema onima koji idu u kategoriju socijalnog”, rekao je Novak.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) podsjetila je da su velike svjetske banke na početku krize namještale LIBOR. Naglasila je kako je za prijevaru zapriječena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
“Identično kazneno djelo imamo i kod kaznene odgovornosti pravnih osoba. Toliko o onome koji prijete”, poručila je Antičević Marinović.
Lalovac je suglasan da su “švicarci” pitanje morala, ali i kaznene odgovornosti.
“Kod svake kupovine jednog stana u izračunima će vratiti jedan stan banci, ali da li im moraju još vratiti dva ili tri stana, to je pitanje i morala i, ovo što ste vi zapravo govorili, kaznene odgovornosti”, odgovorio je ministar.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
Photo: fah
