Američki predsjednik Donald Trump objavio je prošlog petka da su Washington i Peking postigli značajnu trgovinsku pogodbu u prvoj fazi koja je obuhvatila poljoprivredne proizvode, ali i valutu te. neke aspekte zaštite intelektualnog vlasništva.
Kina bi značajno povećala kupnje američkih poljoprivrednih proizvoda i pristala na određene mjere intelektualnog vlasništva uz ustupke povezane s financijskim uslugama i valutom, a u zamjenu za to, SAD bi odgodio povećanje tarifa.
Time je prema analitičaru uglednog Brooking instituta Davida Dollara kupljen mir, koji je svakako dobar SAD.
Neither a horse nor a tiger: the deal stops tariff escalation in return for some ag purchases. All the hard negotiations are still ahead. Still, better to have a truce https://t.co/Tu3gbqvDeI
Tekst se nastavlja ispod oglasa— David Dollar (@davidrdollar) 11. listopada 2019.
Time je trgovinski rat između SAD-a i Kine privremeno zaustavljen, nakon što je čelnik Kine Xi Jinping popustio zahtjevima Donalda Trumpa.
S druge strane Europska unija poručuje da će tužiti Kolumbiju zbog dodatnih poreza na poljoprivredne proizvode iz nekih europskih zemalja.
Naime, pod tvrdnjom da se prodaju po cijeni manjoj nego li košta proizvodnja, Kolumbija je nametnula visoke tarife na krumpir iz Nizozemske, Belgije i Njemačke. No, EU tvrdi kako prema svim provjerama za te tvrdnje nisu točne, a budući da nisu dobili zadovoljavajuće odgovore od kolumbijske vlade, primorani su cijelu stvar poslati na sud.
Vlada Andreja Plenkovića i pogodovanje uvoznom lobiju
Kada je riječ o poljoprivrednoj politici Republike Hrvatske, ona je posebno pala u zaborav za vrijeme trenutne Vlade s obzirom na niz negativnih trendova, propusta i na kraju popuštanja prema uvoznom lobiju.
Tako je primjerice bivši ministar poljoprivrede u Plenkovićevoj Vladi Tomislav Tolušić 2017. godine najavio uvođenje pravilnika kojim se povećavaju pristrojbe i pojačava fitosanitarni nadzor pri uvozu voća i povrća iz zemalja izvan EU.
Pritisak iz Srbije
Taj je pravilnik trebao biti uveden kako bi se spriječio uvoz nekvalitetne, a jeftine hrane čime se išlo na štetu domaćim poljoprivrednicima, no zbog pritisaka morao je odustati, a bez da je premijer Plenković inzistirao na uvođenju reda u kvalitetu uvoza robe.
Srbija je navodno već bila pripremila protumjere, a hrvatski poljoprivrednici su podržali Tolušića jer su isticali kako voće i povrće iz Srbije podržava pesticide zabranjene EU. Ipak, niti mjesec dana od najave. ministarstvo poljoprivrede odustalo je od povećanja pristojbi za inspekcijski nadzor voća i povrća iz država nečlanica EU-a, zbog čega je Srbija otvoreno izrazila zadovoljstvo.
Dio Slavonije i Baranje u vlasništvu ili koncesiji Agrokora – u kompletu prešao Fortenovi
Podsjetimo, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (ARKOD) Agrokor je neposredno pred odlazak u stečaj, odnosno u postupak izvanredne uprave, obrađivao točno 32.839,58 hektara državnog zemljišta, a najviše od toga otpada na Belje i Vupik. Kako je su Belje i Vupik, odnosno njihova zemljišta bila pod vlasništvom ili koncesijom Agrokora, nakon Lex Agrokora, svo je to zemljište prešlo u vlasništvo nove Fortenove grupe sa sjedištem izvan Hrvatske.
“32 000 hektara hrvatskog zemljišta, ravnice za koju su hrvatski branitelji plaćali krvlju da bi ostala hrvatska… 32 000 hektara u Slavoniji i Baranji tiču se svakog od nas ponaosob. Zemljište u vlasništvu ili koncesiji Agrokora – jest pitanje nacionalnog interesa”, upozorava je dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji još sredinom 2017. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
