Vlada najavila: povećanje osnovice plaće javnim i državnim službenicima za 6,12%, svim radnicima povećanje neoporezivog dijela plaće s 3.800 na 4000 kuna, rast će i minimalna plaća.
Sindikati u školstvu ipak ne odustaju od štrajka. Poručuju: Vlada obmanjuje javnost, ovo ne rješava problem. Zašto Vladina ponuda nije prihvatljiva učiteljima i nastavnicima? Što kažu ostali radnici u javnim i državnim službama? Kako će na rast minimalne plaće reagirati poslodavci?
Na ova pitanja u emisiji HRT-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić odgovarali su Tomislav Ćorić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava i aktualni ministar zaštite okoliša i energetike, Sabina Glasovac, saborska zastupnica i potpredsjednica Kluba zastupnika SDP-a, Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.
Ćorić: Pitanje koeficijenata treba riješiti dobrom sustavnom analizom
Apsolutno odbacujem tezu da je riječ o predizborom triku, rekao je Tomislav Ćorić te dodao kako je ovo povećanje samo kontinuitet njihovog rada.
– Vlada je svjesna činjenice da su koeficijenti, ali ne samo u području visokog obrazovanja, nego i šire u Hrvatskoj, tijekom godina postavljeni tako da izazivaju određene frustracije i da su u pojedinim segmentima nepravedni. Upravo je zbog toga potrebno učiniti jednu sveobuhvatnu analizu i predložiti novi sustav koeficijenata, istaknuo je Ćorić.
Sever: Ovo niti je dijalog niti socijalno partnerstvo
Krešimir Sever istaknuo je da treba podijeliti dvije stvari, jedno je, rekao je, osnovica oko koje se pokrenulo pregovore, a drugo je razlozi za štrajk koje su naveli sindikati koji djeluju u osnovnim i srednjim školama i sada se na to nadovezuje i sindikat iz visokog obrazovanja.
– Čini mi se nekorektno prema sindikatima koji u ovom trenutku tek pokušavaju pregovarati o samom povećanju osnovice da predsjednik Vlade izađe van s gotovim iznosom, gotovim povećanjem. Činjenica je da ako su pregovori tek pokrenuti, nije bilo nikakvog razloga slavodobitno izaći van i reći, evo mi ova Vlada, ova vlast vama to dajemo, jer s druge strane, ako se i gleda zbroj, to je 2, pa 2, pa 2, to je sljedeće godine prosječno povećanje 3,5%, malo više u toj godini, kaže Sever.
Sever se zapitao i kako bi reagirali sudovi da se sindikati pokrenu tužbu jer im se ograničava sloboda kolektivnog pregovaranja, te dodaje da je možda i vrijeme da se tužba pokrene jer Vlada sebi uzima pravo, ova ili neke ranije Vlade, da one odrede kako izgledaju koeficijenti.
Pleša: Korektnije bi bilo da smo o tome razgovarali na pregovaračkom odboru
Osnovica neće biti jedina tema pregovora, rekao je Pleša, te dodao kako ostaje još puno tema o kojima treba razgovarati kao što su božićnica, regres, topli obrok, ali i druga prava koja nisu materijalna poput zdravstvenih pregleda.
– Ovako smo mi dovedeni u situaciju da na sljedeće, a to će biti druga runda pregovaračko odbora da razgovaramo o nečemu što već sada znamo. Sama činjenica da će se osnovica povećati daje nadu da može doći do dogovora, dakle mi moramo ići i na naša tijela koja moraju verificirati sve te prijedloge, pa ćemo vidjeti kako će se tijek pregovora odvijati vezano za ova druga materijalna prava, rekao je Pleša.
Batinić: ja sam djelomično zadovoljan
– Zadovoljan sam povećanjem plaće učiteljima, nastavnicima od 6%, međutim, način to je ono o čemu mislim da treba još u narednom razdoblju govoriti.
Je li ova odluka dogovorena s koalicijskim partnerom, Batinić odgovara kako to nije bilo na stolu, ali je produkt razgovora koje vode već od petog mjeseca.
– Ključno je ono što je premijer potvrdio, da će se razgovarati nakon analize. Shvatio sam to kao reviziju koeficijenata u javnom sektoru. Smatram da je nužno i potrebno ako su bile nepravde da se isprave. Međutim, jednako tako smatra jednom inicijalnom injekcijom kada radite valorizaciju poslova, tu dolazi u pitanje i sistematizacija, ustroj i mislim da bi to mogao biti okidač za optimizaciju kompletne javne uprave, kaže Batinić.
Ostaju li u koaliciji?
– Ovo što je premijer najavio očekujemo da bude u proračunu i tada nemamo razloga ne podržati proračun.
Batinić ističe kako je obrazovanje jedini resor koji je proveo suštinske reforme i kako bi bio puno zadovoljniji da su ih proveli i ostali resori.
Glasovac: Činjenica je da su ljudi u obrazovnom sustavu najpotplaćeniji kada je riječ o koeficijentima
– Vlada je tri tjedna vodila sa sindikatima bitku za oko 120 milijuna kuna razlike između onoga što su tražili sindikati i onoga što je bila spremna ponuditi Vlada. Sada je preko noći de facto našla 2 milijarde kuna. Ne 120 milijuna, nego 2 milijarde kuna, znači ovdje se radilo o nekakvom očito kapricu. Potpuno razumijem njihovo nezadovoljstvo i da se osjećaju pomalo izigranim, kaže Glasovac.
Nemam ništa protiv povećanja plaća, dodaje Glasovac, ali premijer izlazi s lijepom viješću koja daje naslutiti da je konotirana okolnostima u kojima se nalaze. To je štrajk u osnovnim i srednjim školama, potpuno neslaganje i nestabilnost Vlade među koalicijskim partnerima, koji to više ni ne skrivaju nego se međusobno danima optužuju i treće glasovanje o povjerenju ministru Kujundžiću gdje se na neki način testira većina.
Majetić: Mi smo nezadovoljni iz dva razloga
– Prvo kao što smo čuli ministar Marića to je milijardu i 600 milijuna kuna veća rashodovna strana proračuna, a s druge strane ono što nam i dalje nedostaje su značajne i temeljne reforme, a i ovdje govorimo o toj jednoj reformi koja će se možda provesti oko koeficijenata. Mi se mijenjamo, ne kažemo da se ništa ne radi, ali se mijenjamo presporo. Ako gledate gdje je Hrvatska u gospodarstvu i ekonomiji u našem bližem okruženju, a da ne govorimo o zapadu ili sjeveru Europe, mi smo daleko iza svih tih zemalja i naše gospodarstvo i dalje zaostaje, rekao je Majetić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hrt
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.