Curenje informacija iz državnih institucija postalo je, takoreći, svakodnevna pojava. Najnoviji primjer su “neslužbene informacije”, dospjele u javnost, koje kažu da je prebrojavanjem utvrđeno kako nije skupljeno dovoljno potpisa za referendum o izmjeni izbornog zakona, niti za onaj o otkazivanju Istanbulske konvencije. Za prebrojavanje je bilo zaduženo Ministarstvo uprave, a sam posao prebrojavanja obavlja državna tvrtka APIS IT.
Što je sve govorila Sanja Barić?
Podsjetimo, Sanja Barać u nekoliko je navrata napala GI Narod odlučuje i njihova referendumska pitanja.
“Po mom mišljenju, pitanja su nedvojbeno protuustavna. Govorim o inicijativi Narod odlučuje. Naveli su nekoliko pitanja i elemenata izbornog sustava koje žele izmjeniti. Građanima je najpoznatija priča o smanjivanju prava nacionalnih manjina, koja je apsolutno neustavna. Ne radi se samo o smanjenju prava nacionalnih manjina i njihovom predstavljanju u parlamentu nego o promjeni osnovne tektonike izgleda Hrvatskog sabora. Mi s takvom odlukom stvaramo dvije skupine zastupnika, to je ozbiljna stvar o kojoj se ne može na takav način izmijeniti. Što se tiče ostalih proceduralnih elemenata, oni su po mom mišljenju svi od reda neprihvatljivi”, rekla je Barić za N1.
“Što se tiče prava nacionalnih manjina, mi možemo kao društvo i država razgovarati da li trebamo ograničiti ta prava, no to je trenutno dosegnuta razina prava, svidjelo se to nama ili ne, svidio nam se pojedini zastupnik ili ne. Micanje njihovog prava da glasaju za proračun ili za povjerenje vladi je nesumnjivo, vidimo svi, smanjivanje njihovih prava. Obrnimo pilu i pogledajmo načelo koje iz toga proizlazi. Mi imamo jednu kategoriju zastupnika kojoj smanjujemo prava. Što da kažemo – pa i predstavnici dijaspore imaju sva prava? Zašto bi glasali o pravima koji se ne primjenjuju na hrvatsku dijasporu? Isti je racio? Vi koristite jedan argument, ne sagledavate cijelu sliku nego idete logikom da vam se netko ne sviđa. Netko vam se ne sviđa jer trenutno podržava neku opciju koju vi ne podržavate. Netko se intimno ne slaže s nekom političkom odlukom i ide odmah napasti. To je sasvim jasno”, zaključuje.
Međutim, kad je krajem 2014. OraH izašao s prijedlogom da se zastupnicima manjina postepeno ograniči pa i ukine mandat, neki profesori ustavnog prava nisu imali ništa protiv.
Sanja Barić 2014. godine nije imala ništa protiv smanjivanja prava zastupnika manjina.
U ideji smanjenja i postepenog ukidanja manjinskih zastupnika u Saboru, Sanja Barić nije vidjela ništa sporno jer je, po njoj, vidljivo da autori dokumenta imaju svijest o nužnosti postepenog pristupa.
“Zašto netko od manjinskih zastupnika ne kaže što misli ako imaju nešto za reći? U pozadini ovog dokumenta nije nametanje nečijeg mišljenja nego pozivanje na dogovor”, smatrala je Barić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
