Oko 10 milijuna stranica dokumenata, 30 tisuća sati videomaterijala i oko 13.000 raznih predmeta… sve to prikupljeno je u protekle 24 godine rad Međunarodnog kaznenog suda u Haagu i danas se nalazi u njegovu arhivu. Riječ je o iznimno važnom materijalu, piše jutarnji.hr
Tu su na tisuće dokumenata tajnih službi Srbije, Hrvatske i BiH, vojne zapovijedi pod oznakom tajnosti, tajne političke odluke. Osim toga, u arhivu su i odluke Haaškog suda čiji sadržaj daje vrlo jasnu sliku svih ratnih i političkih zbivanja na prostorima bivše Jugoslavije. Sada je pitanje gdje će taj materijal završiti nakon prestanka rada Haaškog suda 31. prosinca.
I Hrvatska, i Srbija, i Bosna i Hercegovina smatraju da im pripada dio tog arhiva. Službeni Beograd je od predsjednika Haaškog suda već zatražio da mu se vrati sva dokumentacija dostavljena na traženje tužiteljstva. A takvih zahtjeva bilo je 2082. Prilikom nedavnog posjeta predstavnika Suda Beogradu dogovoreno je osnivanje informacijskog centra u kojem bi se arhivirala dokumentacija koja će biti vraćena Srbiji.
Od sve tri države po ovom je pitanju najdalje otišla BiH. U studenom prošle godine Grad Sarajevo i Haaški sud potpisali su memorandum o osnivanju informacijskog centra u kojem će biti više od 400.000 dokumenata iz sudskih procesa, među kojima je gotovo 100.000 dokaznih predmeta.
U Hrvatskoj se o ovome malo ili nimalo govori. Tek se potiho najavljuje potpisivanje memoranduma između Hrvatske i Haaškog suda o osnivanju jednog takvog informacijskog centra.
Dok u Zagrebu o toj važnoj temi šute, u Sarajevu i u Beogradu žestoko lobiraju da sav arhiv bude premješten kod njih. Tako određeni krugovi u Haagu lobiraju da arhiv bude premješten u Sarajevo. U Beogradu to smatraju besmislenim i navijaju da se sav materijal arhivira u Beogradu.
A što čeka hrvatska Vlada, premijer Plenković i ministarstvo pravosuđa čekaju?
