Kada je 2014. godine pokrenuta inicijativa za raspisivanjem referenduma o izmjeni izbornog zakona, inicijativa je uspješno prikupila 380.649 potpisa što tada po Ustavnom sudu Republike Hrvatske ipak nije bilo dovoljno za pokretanje referenduma budući da je Ustavni sud presudio kako 380.649 potpisa ne čine 10 % od ukupnog broja birača u Hrvatskoj.
Naime, Ustavni je sud 21. rujna 2014. godine ustvrdio kako je u Republici Hrvatskoj registrirano 4,042.522 birača te da je za pokretanje referenduma bilo potrebno prikupiti 404.252 potpisa birača.
> Pogledajte VIDEO: Ministar Bauk odavno zna da u Hrvatskoj ima manje od 3,5 milijuna birača
Sud je zapravo prihvatio tumačenja tadašnjeg SDP-ovog ministra uprave Arsena Bauka o broju birača iako su podatci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača, što je potvrdio i sam Bauk.
Zanimljivo, unutar 2 mjeseca od navedene odluke Ustavnog suda građani Republike Hrvatske imali su prilike glasovati u dva kruga predsjedničkih izbora za koje je Ministarstvo uprave donijelo rješenje o 3,779.281 birača, uključujući i one koji su se prijavili iz inozemstva da žele glasovati u prvom krugu pa se do danas postavlja pitanje o kriteriju donošenja odluka na svim pravnim razinama u Republici Hrvatskoj zbog čega se građanska inicijativa iz 2014. godine obratila i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu čija se presuda još iščekuje.
Bauk onda – Kuščević danas
Kada je građanska inicijativa Narod odlučuje objavila kako je prikupila dovoljno potpisa za pokretanje referenduma o pravednijem izbornom sustavu čije je prikupljanje trajalo od 13. do 27. svibnja; ministar uprave Lovro Kuščević je već 30. svibnja krenuo s oštrim optužbama i napadima na inicijativu pa je tako u Otvorenom poručio:
“Nije postojala koordinirana akcija da se referendum onemogući. HDZ je stranka koja je stvorila demokraciju, stoga štuje Ustav i pravo građana na referendum. U primjerenom roku, jer rok nije propisan, trebalo bi predati potpise, a dobivamo informacije da se oni još prikupljaju. Nema roka u kojem se moraju predati potpisi. Očekujem da će ih predati Saboru, i o referendumu će odlučiti Sabor. On ima pravo zatražiti i mišljenje Ustavnog suda o ustavnosti pitanja”.
Zanimljivo je pri tome, da je istu optužbu istog dana ponovio i bivši SDP-ov ministar uprave Arsen Bauk.
Unatoč tome što nijedan od njih nikada nije obrazložio svoje optužbe niti dao ikakve dokaze, teza da je potrebno detaljno provjeriti sve potpise odnosno Odbor je po prvi put izdao zahtjev za provjerom ne samo potpisa, već i to jesu li oni prikupljani u skladu sa Zakonom, na prijavljenim mjestima.
Nadalje, Lovro Kuščević je 18. srpnja ustvrdio kako Ministarstvo i tijela državne uprave imaju dovoljno kapaciteta da sami obave prebrojavanje potpisa, a već idući dan u proces provjere broja i vjerodostojnosti potpisa uključio je i Ministarstvo unutarnjih poslova.
Skoro dva mjeseca nakon toga, prebrojavanje potpisa nije niti počelo, a Lovro Kuščević je obznanio kako se u proces provjere potpisa uključuje još jedna institucija – APIS (Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama).
Uz navedene proizvoljne izmjene procesa provjere potpisa, među nepravilnostima koje su uočene ističu se nepoznati kriteriji za utvrđivanje vjerodostojnosti potpisa, ne objavljivanje ugovora kojeg je Ministarstvo uprave sklopilo s APIS-om kao ni podatke o javnom natječaju koji su navodno proveli.
> Miro Bulj: ‘Kuščević nam je jasno rekao da će srušit referendum o promjeni izbornog sustava’
Podsjetimo, jučer je Vlada Andreja Plenkovića objavila kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum i pravednijem izbornom sustavu odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa.
U izvješću se tako navodi kako je prvo referendumsko pitanje čak 30.726 potpisa neispravno iz sljedećih razloga: osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača; nečitko upisani podaci; neispravan OIB; prazan redak [podaci na potpisnoj listi su prekriženi, nisu uneseni svi podaci, podaci ispravljani ili nadopunjavani, krivi podaci].
Kada je pak riječ o OIB-ima koji ne postoje niti u RH niti u drugim evidencijama, osobama koje nisu bile punoljetne za vrijeme prikupljanja, osoba bez hrvatskog državljanstva ili preminulih – takvih je potpisa sveukupno 2661, dok je duplih potpisa 7.488.
> (VIDEO) Dr. Markić: ‘Vlada Andreja Plenkovića vodi specijalni rat protiv građana’
> (VIDEO) Luka Mlinarić: ‘Ministar Kuščević postavio je pravila igre koja nisu utemeljena u Zakonu’
Luka Mlinarić iz GI Narod odlučuje upozorio je na kategoriju od 30.000 potpisa koji su u izvješću proglašeni nevažećima, ali nije jasno iz kojega razloga.
“G. Smerdel je prije nekoliko godina naglasio da bi se kod provjere potpisa za referendum trebale razlikovati bitne greške i one koje su manje, poput jedne brojke, podebljavanja. Ovdje ne vidimo da su se razlikovale takve greške”, naglasio je Mlinarić, dodajući: “Ovo je sve potvrda da premijer Plenković i njegova ekipa zapravo ne žele referendum, nego žele izborni sustav kojim će i dalje Bernardići, Vrdoljaci i ostali biti birani u Sabor.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
