Povodom aktualnih rasprava o promjeni izbornog sustava, donosimo analizu nekih podataka koji mogu pomoći razumijevanju sadašnjeg funkcioniranja izbornog zakona u Hrvatskoj u pogledu izbora predstavnika nacionalnih manjina.
Jandroković (HDZ) ne vidi potrebu za promjenama izbornog zakona vezano uz glasovanje nacionalnih manjina!
Na prošlim parlamentarnim izborima održanima 11. rujna 2016. godine, u Hrvatski je sabor ušlo osam zastupnika nacionalnih manjina.
To su Milorad Pupovac, Mile Horvat i Boris Milošević kao predstavnici srpske nacionalne manjine, Robert Jankovics kao predstavnik mađarske te Furio Radin kao predstavnik talijanske nacionalne manjine. U Sabor su ušli i Vladimir Bilek iz kvote češke i slovačke nacionalne manjine, kao i Veljko Kajtazi (kojega su birale austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina) i Ermina Lekaj Prljaskaj (albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina).
Od navedenih manjinskih zastupnika, svi su u Sabor ušli kao nezavisni kandidati, osim trojice predstavnika srpske nacionalne manjine koji su članovi SDSS-a. Međutim, to ne znači da među njima nema članova drugih stranaka. Vladimir Bilek i Ermina Lekaj Prljaskaj su tako bili članovi HNS-a koji su u Saboru ušli u Klub zastupnika stranke Bandić Milan 365, dok je Veljko Kajtazi postao članom Kluba zastupnika HNS-a.
Birača srpske nacionalne manjine bilo je 138.539, a glasovalo ih je 19.534, odnosno 14,10% te su birali između sedam kandidata, prilikom čega je svaki birač imao pravo birati od jednoga do tri kandidata: pored Milorada Pupovca (koji je dobio 16.166 preferencijskih glasova), Milu Horvata (12.175) i Borisa Miloševića (11.479), to su bili i Srđan Milaković (Demokratski savez Srba – DSS; 2368 glasova), Siniša Ljubojević (DSS, 2139), Jovica Radmanović (DSS, 1879) i Jovan Ajduković (Naša stranka, 1452).
Birača mađarske nacionalne manjine bilo je 9.981, a glasovalo ih je (prema glasačkim listićima) 5.212 , odnosno 52,22% te su izabirali jednoga između dva kandidata: Roberta Jankovicsa i Šandora Juhasa. Jankovics je dobio 2731 glas, a Juhas 2420. Talijanska nacionalna manjina, koja je imala 11.440 birača od kojih je glasovalo 2.338 birača, odnosno 20,44%, birala je između dva kandidata: Furija Radina, koji je dobio 1676 glasova i Maurizia Zennara. Češka i slovačka nacionalna manjina imala je 6.763 birača od kojih je glasovalo 1.590 birača, odnosno 23,51% te biralo između dva kandidata: Vladimira Bileka i Ivana Komaka. Vladimir Bilek dobio je 1329 glasova. Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina imala je 14.767 birača, od kojih je glasovalo 3.832 birača, odnosno 25,95% te biralo između osam kandidata: Veljka Kajtazija, Roberta Bosaka, Nuru Ismailovskog, Duška Kostića, Natašu Avdagić, Orhana Memedija, Barija Ahmedija i Seada Bracu Hasanovića. Veljko Kajtazi dobio je 2010 glasova. Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina imala je 29.777 birača, od kojih je glasovalo 5.396 birača, odnosno 18,12% te biralo između osam kandidata: Erminu Lekaj Prljaskaj, Mirzu Mešić, Idrisa Sulejmanija, Nedžada Hodžića, Mirsada Srebrenikovića, Muhameta Morinu, Aliju Avdića, Rusmira Akšamija. Ermina Lekaj Prljaskaj dobila je 1354 glasova.
Napominjemo kako birači nacionalnih manjina prilikom izlaska na izbore imaju pravo odlučiti hoće li glasovati na “općem” listiću za zastupnike u Saboru ili će glasovati za predstavnike svoje nacionalne manjine.
O izlaznosti manjinskih birača
Kao što je vidljivo iz navedenih podataka, u svim kategorijama manjinskih skupina jedino se izlaznost one mađarske – od 52.23 posto, može usporediti s izlaznošću na državnoj razini, koja je iznosila 52.59 posto. U kategoriji albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine izlaznost je iznosila 18.16 posto, dok je birača iz kvote austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine na birališta izišlo 26.05 posto. Pripadnika češke i slovačke manjine izišlo je 23.53 posto, a talijanske 20.44 posto.
Najmanji odaziv u postocima upravo je onaj srpske nacionalne manjine – samo 14.12 posto.
Kako druge europske zemlje reguliraju pitanje nacionalnih manjina u parlamentu?
Za razliku od Hrvatske koja u Saboru ima osiguranih osam mjesta za zastupnike nacionalnih manjina, mnoge druge države članice Europske unije parlamentarnu zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina rješavaju drukčije.
Ovaj kratak niz pruža usporedni pregled nekoliko europskih zemalja po dvije osi – postotku nacionalnih manjina u pojedinoj državi, te broj njihovih parlamentarnih zastupnika. Ponovimo, u Republici Hrvatskoj predstavnici manjina imaju osam mjesta u parlamentu, dok se Hrvatima izjašnjava 90 posto stanovništva Republike Hrvatske.
• Austrija (8,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Belgija (58% Flamanci + 31% Valonci + 11% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Bugarska (23,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Cipar (77% Grci + 18% Turci + 5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu osim podjele 70:30 Grci:Turci)
• Češka Republika (35,5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Danska (10,4% manjina, 4 rezervirana mjesta u parlamentu)
• Estonija (31,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Finska (6,6% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Mađarska (7,7% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Italija (6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Latvija (38,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Litva (15,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Luksemburg (36,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Malta (4,8% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Nizozemska (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Poljska (3,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Rumunjska (16,6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Slovačka (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Slovenija (16,9% manjina, 2 rezervirana mjesta u parlamentu)
Podatke o udjelu manjina službeno je objavio ECMI (European Centre for Minority Issues).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
