Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever pozdravlja svaki pokušaj utjecaja na visinu cijena, ali podsjeća da su cijene divljale i prije kraja prošle godine.
Treba znati kako su cijene divljale i prije 31. prosinca prošle godine, a na koje se razine sada, po vladinu prijedlogu, cijene trebaju vraćati, rekao je Sever za Večernji list.
“Sve što se može napraviti je dobro u uvjetima u kojima se s cijenama događalo ovo što smo svi skupa iskusili. Posebno kad je riječ o cijenama hrane”, rekao je Sever.
Mnogi su se prilagodili i namirili, tvrdi Sever
Međutim, so bzirom da su cijene divljale i ove godine, može se nešto postići vraćanjem situacije na kraj lanjske godine, ali treba se jasno prisjetiti da su cijene divljale tijekom cijele prošle godine, pogotovo u drugom dijelu godine, a naročito u zadnjem tromjesečju kad su mnogi dizali svoje cijene ususret euru da ne bi stršali kad se uvede euro, podsjeća.
>Trgovci na pregovorima kod Filipovića: Jesu li pristali na vraćanje cijena na razinu prije uvođenja eura?
Mnogi su se prilagodili i namirili već i puno prije toga, tvrdi Sever. “No i ovo, ako uspije, može biti neki pomak, ne dugoročno, ali može donijeti barem nešto u uvjetima u kojima je situacija izuzetno teška, pogotovo na području hrane”, smatra čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Napominje međutim kako ne treba gledati samo trgovačke lance nego i “na opskrbljivače, otkupljivače, prerađivače jer su i oni svi dizali cijene”.
“Treba baciti pogled na lanjsku godinu i vidjeti kakvu su dobit ostvarili lani takvi poduzetnici“, ističe Sever koji podsjeća i kako su nedavna izvješća FAO-a pokazala da je cijena hrane u svijetu padala u zadnje vrijeme, a kod nas rasla.
Vlada ima malo manevarskog prostora
“Dakle, uistinu ima tu dosta što nije logično i sasvim sigurno tu treba nešto napraviti. Sama Vlada tu ima malo manevarskog prostora. Kad je probala s PDV-om vidjelo se zapravo da je PDV jedino ostao uskraćen državnom proračunu, a da na drugoj strani nitko nije spuštao cijene ili je to učinjeno jednokratno pa su ih vrlo brzo digli”.
>Vlada traži od trgovaca vraćanje cijena namirnica na razinu od 31. prosinca; uskoro hitan sastanak
Neki veliki trgovački lanci u matičnim su se državama ponašali “bitno drugačije nego kod nas, pa je tu i pitanje bezobrazluka”, ističe Sever, dodajući kako je u mogućem utjecanju na trgovačke lance i poduzetnike ipak i velika uloga građana.
“Ako Vlada barem jednog uspije nagovoriti o spuštanju cijena na 31.prosinca, tada bi građani trebali dalje raditi pritisak da i drugi to čine. Da onda kupuju tamo gdje je netko čuo poziv koji u biti nije pitanje Vlade nego pitanje građana kojima prodaju, pa da građani bojkotiraju ove druge koji to ne učine”.
“Ali treba opet biti svjestan da je i takva mjera u konačnici opet kratkotrajna mjera jer će slobodno tržište i to brzo sve izregulirati. No, moglo bi imati neki kratkotrajni učinak”, smatra čelnik NHS-a.
Taj je sindikat i ranije isticao kako je na prosječnog hrvatskog stanovnika utjecaj cijena hrane daleko veći nego sama stopa inflacije, u koju ulaze i drugi segmenti. Tako je i ova inflacijska kriza mnoge Hrvate pogodila puno više nego je puka stopa inflacije.
Svako kućanstvo ima svoju subjektivnu inflaciju
“Moramo razumjeti da svako kućanstvo ima svoju subjektivnu inflaciju koja se tiče samo njega u odnosu na ono na što troši i koliko troši. Ali, činjenica je da što je zemlja siromašnija to je veći udjio troška hrane i bezalkoholnih pića u mjesečnoj potrošnji”, pojašnjava Sever.
>(VIDEO) Krešimir Sever: ‘Politikom niskih plaća izgurali smo naše radnike van, a uvozi se jeftina radna snaga’
Navodi podatke da su razvijenije europske zemlje do ove inflacijske krize imale udio troška hrane između 8 i 10 posto, prosjek Europe se kretao između 13 i 14 posto.
Hrvatska je u to vrijeme bila sa udjelom troška hrane 27,2 posto. Taj postotak je stariji i ne održava nigdje stvarno stanje jer je zaista došlo do drastičnog povećanja cijene hrane i ti udjeli su drugačiji sada sigurno.
“I sad opet, za one koji imaju prosječne mirovine ili niže od minimalne plaće udjeli troška hrane dolaze do vrtoglavih 40 do 50 posto i više. I kad vidite da su iznad stope inflacije za 50 do 60 posto rasle cijene hrane, onda se vidi da je na tom rastu cijene hrane najviši udar na kućanstva”, zaključuje Sever.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
