Na znanstvenom simpoziju o starosti i starenju, održanom u četvrtak na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) u Đakovu, upozoreno je da će, zbog demografske krize, u stanovništvu Slavonije do 2030. godine biti dva puta više 65-godišnjaka, i starijih, od 14-godišnjaka.
Cjelodnevni program čini 12 tematskih predavanja, a cilj predavanja je, rečeno je, s različitih polazišta – teološkog, psihološkog, sociološkog, filozofskog, medicinskog, bioetičkog i drugih, promišljati o temeljnim pitanja starosti i starenja.
Jedan od predavača dr. Dražen Živić, demograf s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru, iznio je statističke podatke za istočnu Hrvatsku. “Kontinuirano, već 15 godina imamo veći broj umrlih od živorođene djece. Od 2001. do 2016. godine riječ je o razlici od 40.000. To je gubitak koji je nastao prirodnim odljevom”, rekao je i naveo da je prosječna starost na području Slavonije je 40-ak godina, a do prije dva, tri desetljeća je prosječna dob slavonskog stanovništva bila 30-ak godina.
Predstavio je projekcije kretanja stanovništva Slavonije do 2030. koje govore da će već tada biti približno dvostruko veći broj stanovnika starijih od 65 godina u odnosu na mlade od 14 godina.
“Ako je promatramo kroz pet njenih županija, uistinu je Slavonija u dubokoj demografskoj krizi. Iako, neki pokazatelji su nešto povoljniji u odnosu na hrvatski prosjek zbog toga što je ova regija dugo bila ‘obećana zemlja’ u koju se doseljavalo, pa je ta doseljenička struja uspijevala u pojedinim razdobljima pomladiti stanovništvo,” rekao je.
Naglasio je kako pojedine županije poput Vukovarsko-srijemske prema pojedinim tipologijama, imaju “tip izumiranje”, dakle riječ je o prostoru s vrlo nepovoljnim demografskim procesima, ocijenio je Živić.
Demografski okvir društveno-gospodarskog razvoja istočne Hrvatske vrlo je nepovoljan i neće se moći riješiti ili usmjeriti u pozitivnom pravcu u kratkom vremenskom razdoblju, rekao je. Trebat će puno strpljivosti, mudrosti i cjelovitih mjera demografske revitalizacije za oporavak, zaključio je.
O teološkom pogledu na starost izlagao je dekan đakovačkog KBF-a izvanredni profesor dr. Ivica Raguž.
“Živimo u vrlo starom društvu, a istovremeno i u čudnom društvu koje ne vrednuje starost. Živimo u određenoj ideologiji mladizma, svi žele biti mladi,” rekao je.
“Starost sobom nosi određene poteškoće: prevagu prošlosti nad budućnošću – star čovjek je onaj koji više živi u prošlosti; gubitak fizičke snage; strah od smrt i dr.” rekao je dr. Raguž, poručivši da teologija ima važnu ulogu u vraćanju dostojanstva starosti i starenju.
