Premijer Andrej Plenković u četvrtak je izjavio kako je najnoviji podatak o rastu BDP-a od 2,9 posto ohrabrujući te izrazio uvjerenje da će i treći kvartal biti dobar nakon dosad najuspješnije turističke sezone, a radnicima Uljanika poručio je da je nađen model kako da im se isplate plaće za srpanj i kolovoz.
Ocijenivši najnoviji podatak Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u drugom tromjesečju za 2,9 posto dobrom i pozitivnom temom, Plenković je na početku sjednice Vlade istaknuo da je taj rast u odnosu na prosječnu stopu rasta u EU ponovno snažniji.
“I s te strane možemo biti zadovoljni. To je već 16. tromjesečje zaredom kako BDP raste i to brže nego u prethodnom razdoblju, kada je gospodarstvo raslo 2,5 posto na godišnjoj razini”, izjavio je Plenković.
Posebno je izdvojio rast izvoza roba i usluga te potrošnju kućanstava.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, brže u odnosu na 2,5-postotni rast u prethodnom kvartalu i brže od prosjeka EU-a.
To je već 16. tromjesečje zaredom kako BDP raste, što se zahvaljuje nastavku rasta izvoza, osobne potrošnje i investicija. Izvoz roba i usluga porastao je u tom kvartalu za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je izvoz roba porastao za 7,1, a usluga za 4,3 posto.
Potrošnja kućanstva porasla je, pak, po stopi od 3,6 posto na godišnjoj razini.
“Smatramo da su ovi podaci ohrabrujući i vjerujemo da će i treći kvartal također biti dobar i da će ove projekcije rata biti u skladu s našim očekivanjima. Čini mi se da smo ovdje, kada je riječ o projekcijama, bili čak možda malo skromniji nego što su ovi rezultati pokazali. U svakom slučaju, to je dobro i, evo, nakon ove najuspješnije turističke sezone, vjerujem da ćemo biti zadovoljni i s trećim kvartalom”, ocijenio je Plenković.
Osvrnuvši se na situaciju u Uljaniku, podsjetio je da je u ponedjeljak primio predstavnike radnika i sindikata. Na tom sastanku rečeno je da će se Vlada angažirati maksimalno kako bi se osigurale dvije plaće.
“Našli smo model kako da to naše obećanje ispunimo i šaljemo poruku radnicima Uljanik grupe da će dobiti plaće i za srpanj i za kolovoz”, kazao je Plenković.
Istaknuo je da je to rješenje dobro, pravično i da je Vlada učinila maksimum u okviru zakonskih mogućnosti.
“Važno je da u sljedećim tjednima svi zajedno vidimo i budućnost predloženog od strane Uprave plana restrukturiranja i jedno strateško promišljanje kako nastaviti s održivom brodogradnjom, koja jako puno znači i za Istarsku županiju, za grad Pulu, za Primorsko-goransku županiju i Rijeku, naravno i za brodogradilišta koja posluju i Splitu i u Trogiru, a tu raspravu ćemo voditi na sjednici Vlade u Puli, koja će se održati 13. rujna”, zaključio je Plenković.
Traga se za još 1508 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata
Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba Plenković je kazao kako je pitanje nestalih osoba tijekom Domovinskog rata još uvijek aktualno i važno pitanje u Hrvatskoj i da se još uvijek traga za 1508 nestalih osoba, a Ministarstvo hrvatskih branitelja i sve druge službe u suradnji s drugim državama i međunarodnim organizacijama nastavit će raditi na rješavanju tog problema.
“Pitanje nestalih osoba tijekom Domovinskog rata još uvijek je aktualno i važno pitanje u Hrvatskoj. Mi smo kao Vlada i država napravili puno da se pronađu nestali i posmrtni ostaci onih za koje znamo da su, nažalost, umrli, a vode se među nestalima”, istaknuo je Plenković na početku Vladine sjednice.
Veliki posao je napravljen, još uvijek ostaje proces traženja za još 1508 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, Ministarstvo branitelja i sve druge službe će u suradnji i s drugim država i međunarodnim organizacijama nastaviti raditi na rješavanju problema koji je ključan i najvažniji za obitelji nestalih osoba, kazao je Plenković.
S obzirom da se danas obilježava i 11. obljetnica kornatske tragedije, Plenković je u svoje i ime Vlade izrazio suosjećanje s obiteljima poginulih 12 vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog, koji su izgubili život u akciji gašenja požara u jednoj od najvećih nesreća koje su se dogodile u Hrvatskoj.
“Predstoji dovršiti rasvjetljavanje svih okolnosti koje su dovele do ove velike tragedije i ovakvog požara sa smrtnim posljedicama”, naglasio je premijer.
Istaknuo je da Vlada i sve nadležne institucije, vatrogasci, policajci, vojnici, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, HGSS i Crveni križ kontinuirano povećavaju sposobnosti preventivnog karaktera, ali i za gašenje požara.
“Ova sezona, prema podacima koje smo iznijeli prošlog četvrtka, govori o iskoracima koje smo napravili nakon prošle, zaista jedne od najkatastrofalnijih godina u smislu broja požara i opožarenih površina, da smo ove godine u puno povoljnijoj situaciji”, naglasio je Plenković.
U Sabor upućen prijedlog zakona o podacima i informacijama u zdravstvu
Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o podacima i informacijama u zdravstvu kojim se osigurava temelj za harmonizaciju pravnog okvira upravljanja zdravstvenim podacima i informacijama.
“Prijedlogom zakona osigurava se temelj za harmonizaciju pravnoga okvira upravljanja zdravstvenim podacima i informacijama i njihovu kvalitetnu obradu na razini nacionalnog zdravstvenog sustava te na razini EU i međunarodnoj razini”, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Cilj je predloženog zakona sveobuhvatno i djelotvorno korištenje zdravstvenih podataka i informacija u zdravstvenoj zaštiti te izrada kvalitetnih javnozdravstvenih podataka radi unaprjeđenja i očuvanja stanovništva u Republici Hrvatskoj.
Prijedlogom zakona propisuju se zajednička načela, prava, obveze i odgovornost pravnih i fizičkih osoba zdravstvenog sustava u državi u području upravljanja podacima i informacijama u zdravstvu, njihova zaštita i čuvanje, standard unaprjeđenja kvalitete informacijskih tehnologija u okviru e-zdravstva, nadležnosti Ministarstva zdravstva kao središnjeg tijela za e–zdravstvo, katalog informacijskih standarda u zdravstvu te inspekcijski i stručni nadzor.
Vlada je u Sabor uputila i prijedlog zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive iz 2001. godine kojom je usklađeni pristup uređivanju kliničkih ispitivanja na području EU samo djelomično bio postignut.
Predloženim zakonom pojednostavit će se postupci za podnošenje dokumentacije u vezi sa zahtjevom za odobrenje kliničkog ispitivanja i to podnošenjem samo jednog dosjea putem jedinstvenog EU portala.
Na taj će se način, ističe ministar, naručiteljima kliničkih ispitivanja olakšati administrativne procedure vezane uz odobrenje kliničkih ispitivanja lijekova, a države članice putem portala međusobno će surađivati u ocjeni svakog pojedinog ispitivanja.
Novi pristup pridonijet će brzini postupka i stimulirati uključivanje najvećeg mogućeg broja država članica te time potaknuti konkurentnost i provođenje kliničkog ispitivanja lijekova u EU, ustvrdio je.
Na području inspekcije kliničkih ispitivanja, dodatno se uvode kontrole Unije, pri čemu Europska komisija priprema u suradnji s državama članicama program kontrola kako bi se utvrdilo da države članice nadziru usklađenost s odredbama Uredbe EU iz 204., dodao je ministar.
Cilj je predloženog zakona, istaknuo je Kujundžić, osigurati brz pristup novim inovativnim postupcima liječenja uz istovremeno osiguranje sigurnosti i zaštite ispitanika kroz detaljne procjene potencijalnih rizika i niz pravila koje Uredba donosi.
Izmjenama Pomorskog zakonika do veće konkurentnosti brodarstva
Vlada je prihvatila i prijedlog izmjena Pomorskog zakonika, kojim će se, kako se očekuje, ojačati konkurentnost hrvatskog brodarstva i osnažiti položaj pomoraca na domaćem i stranom tržištu smanjiti administrativne barijere i otvoriti put potpunoj digitalizaciji u pomorskom sektoru.
Predstavljajući taj prijedlog i napominjući kako je to drugi od reformskih zakona u sektoru pomorstva, a nakon zakona o lučkim kapetanijama, ministar mora, pomorstva i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je i da će to pridonijeti “atraktivnosti hrvatske zastave za upis stranih plovnih objekata, naročito velikih jahti”.
“Time će se i uskladiti nacionalno pomorsko zakonodavstvo s novim EU rješenjima i onima iz međunarodnih ugovora, kojih je RH stranka”, kazao je Butković.
Obrazložio je i da će se spomenuti ciljevi postići modernizacijom načina upisnika svih polovila jer će taj upisnik biti potpuno digitaliziran i centraliziran objedinjavanjem podataka iz različitih upisnika u novom jedinstvenom e-upisniku svih plovnih objekata, a predviđeno je i uvođenje poreza po tonaži za jahte, čime hrvatski upisnik, kako smatra Butković, postaje atraktivan za upis stranih polovila i njihov dulji boravak u RH, kao i za korištenje stalnog veza u marinama, povećanje potrošnje i drugo.
“Slijedom toga neupitan je i pozitivni financijski učinak koji će se preliti i na remontno brodogradarstvo i brodogradnju, uzimajući u obzir da velike jahte troše i do deset posto svoje vrijednosti na tekuće godišnje održavanje. Kako bi sve bilo transparentno, definirat će se i do sada neimenovani ugovor o najmu jahte i brodice te nautičkog veza, a sve kako bi RH spremno dočekala strane jahte, koje ionako svake godine plove hrvatskim Jadranom, i sada će imati razloga zadržati se kod nas i upisati pod hrvatsku zastavu”, kazao je Butković.
Dopunama zakona dovršit će se i socijalna reforma u poorstvu tako da se porezno rasterećenje, temeljem boravka na brodu u međunarodnoj plovidbi, omogućava i u situacijama koje su nepovoljne za pomorce i na koje nisu mogli utjecati niti ostvariti potrebna 183 dana za oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak.
Zakonom se sada potiče i održavanje obrazovanja u hrvatskim pomorskim učilištima, a umjesto dosadašnjih olakšica koje su se odnosile na samo edukaciju u inozemstvu, čime bi se ostvarili i ciljevi iz pomorske strategije koje se odnose i na otvaranje centara izvrsnosti u pomorstvu.
Također se osnažuju i rješenja protiv onečišćenja mora s brodova, kao i reakcije u slučaju iznenadnih onečišćenja mora, a podižu se i granice ograničenja odgovornosti brodara za određene pomorske tražbine u skladu s odredbama konvencije iz 1976. i izmijenjenim protokolima iz 1996. i izmjenama iz 2012.
Zaključno, ministar Butković je naglasio da je prijedlog izmjena Pomorskog zakonika usuglašen sa socijalnim partnerima koji su pozdravili predložena rješenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
