Škorić: Agrokor je kao brod na pučini bez posade i goriva

Kakva je trenutna situacija u Agrokoru? Može li restrukturiranje uspjeti? Trebamo li strahovati od bankrota početkom lipnja? Kakav će biti rezultat posjeta Beogradu izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka? Kako će kriza u Agrokoru utjecati na hrvatsku ekonomiju? Neka su to od pitanja na koja je odgovore u HRT-ovoj emisiji Otvoreno tražio urednik i voditelj Domagoj Novokmet. U emisiji su sudjelovali bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić, potpredsjednik HGK-a Ivan Škorić, stručnjak za krizni management Danko Sučević i ekonomski analitičar Željko Ivanković.

“Agrokor je veliki brod na pučini koji je ostao bez goriva i posade, posadu je dobio a gorivo još nije”, kazao je potpredsjednik HGK-a Ivan Škorić. Upitan kako će dobiti to „gorivo“ Škorić odgovara: “Jedino dobrim poslovnim planom koji će predstaviti kreditorima. Jedino na planiranje i menadžment kojem banke vjeruju može dobiti kredit. Treba im biznis plan.”

Da Lex Agrokor ima mane smatra bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić. “Lex Agrokor ima manu što nije zaštitio nove isporuke dobavljača. Da su oni osigurani kao sve kreditne institucije onda ne bi imali problem s isporukama, sve bi police Konzuma bile pune i trebalo bi Agrokoru bitno manje dodatne likvidnosti za plaćanje novih obveza jer bi imao vlastite prihode koji bi bili dostatni za tekuće obveze. Takvim se zakonom i poslovanjem država izlaže sudskim tužbama”, dodaje Fižulić.

“Lex Agrokor je dvojben, a onda ako unutar toga počnete raditi stvari kao što je plaćanje dijela dobavljača, imate osnove za tužbe. Jedan od prijedloga Hrvatske gospodarske komore bio je da se stari dugovi zamrznu, a da se plaća samo nova roba”, dodao je Škorić. “Na taj način će se pokriti police i dobavljači su sigurni. Stari dug se može vratiti samo iz dobiti. Ja ne znam zašto taj prijedlog nije prošao”. Da taj prijedlog nije prošao zbog lokalnih izbora smatra stručnjak za krizni management Danko Sučević. “Krizni menadžment ima pravila koje se moraju držati. Zašto ih se ne držite, zato jer niste krizni menadžer, ne znate pravila i nije vas postavio niti vlasnik niti vjerovnici nego vas je postavila država koja ima različite prioritete. Prioritet upravitelja je da zaštiti male dobavljače. Ne možete to reći. Zapravo možete ako ste političar ali ne menadžer”.

Hoće li do promjene Zakona doći u lipnju, Sučević odgovara da ne zna. “Pogotovo zato jer se priča da će nakon toga biti parlamentarni izbori u 9. mjesecu, a svaki dan u Konzumu kad ne možete avansno plaćati nove dobavljače vas enormno košta.”

Na pitanje hoće li tužbe 1. 6. promijeniti priču, Fižulić odgovara da neće. “Sve tražbene su dospjele kada je stigla izvanredna uprava. Ništa se ne može dogoditi jer je Agrokor pod zaštitom suda. Neće se tužbe dogoditi jer su Amerikanci u stand by programu. Njihovi odvjetnički timovi gledaju kakve su njihove šanse za što veću naplatu njihovih tražbina”. Fižulić je zaključio da se prije jeseni neće događati nikakvi sudski sporovi. “Da tužbe i promjene u poslovanju brinu dobavljače potvrdili su iz Hrvatske gospodarske komore. Svaki dan zovu i pitaju hoće li se moći naplatiti i kada ili neće. Ja vjerujem da će Agrokor odnosno uprava naći neko rješenje pa će početi plaćati barem ove male koje mi zastupamo.”

Da Agrokor ne mora strahovati od tužbi smatra i stručnjak za krizni management Danko Sučević. “Agrokor nije stranka. Dobavljači su prodali potraživanje faktoring kućama i one to sad hoće naplatiti. Agrokor to ne mora rješavati”. Ekonomski analitičar Željko Ivanković upozorava da postoji još jedan stakeholder. “Ministar Stier ide u Rusiju. Pretpostavljam da će jedna od tema razgovora biti i Agrokor. Ja sam danas pogledao, direktor Sberbanka koji je dao izjavu o Agrokoru da pregovaraju s Vladom, je bliski suradnik Putinov i čovjek je koji je 8 godina bio ministar gospodarstva. Treba računati da osim dobavljača na koje je Vlada najviše mislila kada je donosila Lex Agrokor postoje banke i Rusi koji su ovim Zakonom pali u drugi plan.”

“Najvažnije je sada”, smatra Sučević, “pozabaviti se restrukturiranjem. Ono što je isto nužno, a ne radi se, je operativno restrukturiranje. Smanjivanje troškova. Ako vam padne prihod 14% a troškovi ostanu isti zašto ih ne smanjujete? Zato jer smanjivanje troškova uključuje otpuštanje ljudi i zatvaranje neprihvatljivih pogona. E tu se opet vraćamo na izbore”. Da restrukturiranje nije cilj Lex Agrokora ni izvanredne uprave smatra Fižulić. “Velik dio firmi neće sutra poslovati. Dobar dio firma će biti prodan. Zašto se onda mučiti s restrukturiranjem kad možete kupcima ostaviti da se bave time?”.

Tvrtke koje bi se lako prodale su one prehrambene, dok bi s prodajom maloprodajnih lanaca bilo najviše problema, zaključili su gosti. Ivan Škorić je prije obnašanja funkcije potpredsjednika HGK-a bio čelni čovjek Belja. Za tu tvrtku, kaže, ne strahuje. “Belje može biti profitabilna tvrtka. U proizvodnim firmama nije problem, osim u PIK-u kojima je jedini kupac Konzum. Veći problem je u PIK-u i Konzumu. Ta polica treba svima, i malima i velikima, i to treba sačuvati”. S njim se ne slaže Sučević. Belje je firma sa očajno lošim kreditnim rejtingom. “Možda oni imaju odlični poslovni plan, no oni zadnjih 5 godina generiraju gubitke. Tu firmu nitko neće. Isto je sa Vupikom i PIK-om. Te firme treba pokloniti za 1 kunu.”

Gosti su komentirali i rad vladinog izvanrednog povjerenika Ramljaka. Za razliku od Ramljaka koji je skeptičan prema bilancama tvrtki, Škorić gleda optimistično. “Ja nisam ovako negativno raspoložen iz bilance se vidi i prošlost i budućnost. Sve što je ispravno treba gurati dalje, a ono što je višak i mrtvi kapital treba rezati. Treba u Konzum što prije ući u svaku poslovnicu. Zatvoriti sve što ne ide. To je restrukturiranje!”.

Ramljaka i Alvareza usporedio je stručnjak za krizni menadžment Danko Sučević. “Alvarez je imao tim iskusnih kriznih menadžera, Ramljak je došao i rekao ‘evo, ja sam tu’. Ja ne znam tko je njegov tim. Vjerojatno ministrica Dalić i ministar Tolušić. Jedan čovjek to sve sam ne može”.

Na kraju emisije ekonomski analitičar Željko Ivanković kazao je što je po njemu najgori scenarij. “Najgori scenarij ne podrazumijeva samo ono što se događa u Agrokoru nego i jako pogoršanje u svjetskoj ekonomiji, pa plus ovo što se događa u Agrokoru može izazvati velike probleme u Hrvatskoj”. Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić za kraj je kazao na konačni rasplet puno mogu utjecati i lešinarski fondovi.