Kandidat za gradonačelnika Zagreba Miroslav Škoro obišao je u povodu prve godišnjice potresa u Zagrebu crkvu Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju i poručio kako obnovu treba provoditi učinkovitije i u svim oštećenim dijelovima grada omogućiti jednaka prava.
Škoro je istaknuo da je potres od 22. ožujka zajedno s onim od 29. prosinca pokazao svu neučinkovitost institucija u našoj zemlji jer bi dosadašnjom dinamikom od 130 rješenja na godinu za tri stotine godina mogli doći do toga svi dobiju svoje rješenje o obnovi.
„Sve imamo osim načina kako pomoći ljudima. Sve imamo spremno, i novce, samo nemamo projekte i utvrđenu situaciju. Zec čuči u nekoliko zakona. Jedan od njih je Zakon o obveznoj pričuvi, jedan je Zakon o obnovi, jedan je zakon koji regulira status zaštićenih najmoprimaca. Mi u Domovinskom pokretu smatramo da se sve to skupa može riješiti, ali se ne može riješiti na način na koji su to neki ljudi sebi smislili jer su to političari koji skupljaju bodove. Njima je važno da to sve skupa lijepo izgleda, a u stvarnosti vrijeme jako brzo prolazi, posebice onima koji se ne mogu vratiti u svoje domove“, istaknuo je Škoro.
„Kad je Zakon o obveznoj pričuvi u pitanju Grad Zagreb kontrolira oko 120.000 tih objekata. Koji je pravni status osobe koja upravlja tim novcem? Vode li oni onu politiku koja bi trebala biti vođena i rade li konstantu analizu i projekte da bi te zgrade o kojima skrbe doveli u stvarno stanje, jer nije problem potresa samo taj što se dogodila prirodna katastrofa, nego činjenica da se u nešto nije ulagalo desetljećima“, rekao je.
„Jedan od razloga zašto se nije ulagalo je taj što u Hrvatskoj ima oko 1500 ljudi koji su zaštićeni najmoprimci. Tih 1500 ili 2000 najmoprimaca plaća dvije i pol kune po kvadratnom metru najma, a država plaća sedamdeset kuna ljudima kojima je iznajmila stanove, stavila ih je u zamjenske stanove zbog potresa u Petrinji, Sisku, Glini i Zagrebu. To se mora zaustaviti jer Zakon o obnovi kaže da vlasnik objekta mora sudjelovati u toj obnovi. Ako netko ne može doći do svoje imovine u imovinsko-pravnom sporu, koja je oduzeta u komunističko vrijeme, ima naknadu dvije i pol kune, koji je njegov interes da on sudjeluje u tome? Uz neke druge neriješene imovinsko-pravne odnose postoji i taj koji je neriješen“, dodao je.
„Ta su tri zakona napravljena nesretno, nespretno i ne primjenjuju se. I pritom još postoji opasnost da ljudi koji su vlasnici stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci podignu tužbe pred europskim sudovima“, upozorio je.
„Mi moramo preuzeti odgovornost, mi moramo imati političku volju. Moramo sve skupa učiniti transparentnijim, javnim. To se sve skupa može riješiti ne za 300 godina, nego se može riješiti za neko razumno vrijeme, koje također nije kratko, da se ne zavaravamo. No odredimo prioritete i u sljedećih desetak godina možemo dovesti Zagreb i njegovu okolicu u ono stanje u kojemu treba biti“, naglasio je.
„Ono što je možda najvažnija poruka koju trebamo poslati danas odavde: nije Zagreb samo Centar grada, Zagreb je i njegova okolica gdje je bio epicentar, Zagreb je i Čučerje i Markuševec i Podsljeme“, poručio je Škoro.
