Smiljana Škugor-Hrnčević: Dobila sam spor protiv Hine zbog otkaza. Tko će za to odgovarati?

Foto; Narod.hr

Smiljana Škugor-Hrnčević, dugogodišnja novinarka, dopisnica, urednica i nekadašnja ravnateljica Hrvatske izvještajne agencije (HINE) gošća je emisije 55 minuta kod Željke Markić. U emisiji je iznijela detalje o tome kako je iznenada smijenjena s pozicije ravnateljice HINE, o pravomoćnoj presudi u njenu korist u sporu protiv Hine koji je trajao osam godina, aferi cenzure u Hini koju je razotkrila i budućnosti medija u Hrvatskoj.

Od novinarke do ravnateljice HINE

“Rođena sam u Šibeniku i diplomirala sam politologiju te sam nakon studija radila u Vjesniku i Večernjem listu, a u Hini sam bila zaposlena od 1990. Dvije godine u Vjesniku bile su za mene vrijedno iskustvo. Bila sam u središtu zbivanja i dobivala informacije sa svih strana, mogla sam vidjeti što će urednici objaviti, a što neće, mogla sam vidjeti politiku u jednoj novini. Nakon osamostaljenja Hrvatske, tadašnji predsjednik Franjo Tuđman pozvao me da se uključim u osnivanje Hine. Znali smo da želimo novinsku agenciju koja će govoriti istinu o Hrvatskoj. Kada je HINA ustrojena postala sam saborska izvjestiteljica i izvjestiteljica iz ureda predsjednika Tuđmana. 1998. postala sam urednica unutarnje politike u HINI, da bi 2002. bila smijenjena s toga mjesta jer sam javno potpisala peticiju protiv toga da Vlada izruči generala Gotovinu sudu u Haagu. 2003. vraćena sam na mjesto urednice i 2007. prvi puta sam se javila za mjesto ravnateljice za koje me Upravno vijeće HINE, koje na prijedlog Vlade bira Hrvatski sabor, izglasalo s mandatom do 2011. godine. U vrijeme kad sam bila ravnateljica uspješno sam vodila HINU i to tako da u tadašnjem vremenu krize, nitko od 160 novinara u Hini nije dobio otkaz, sačuvala sam radna mjesta i prosječne plaće novinara bile su visoke”, rekla je Škugor Hrnčević.

O tome kako ju je Kukuriku koalicija smijenila s mjesta ravnateljice

“Godine 2010. jednoglasno sam izabrana i za drugi mandat na mjesto ravnateljice, međutim, došla je smjena vlasti i Kukuriku koalicija te sam na samom početku njihove vlasti čula da će me smijeniti i tko će doći na moje mjesto. Nedugo nakon toga, tadašnja ministrica kulture Andrea Zlatar Violić tražila me ostavku.

Kad nisam dala ostavku, ministrica je pozvala Upravno vijeće na sastanak i zaprijetila im da ako me ne smijene vlada će smijeniti njih. Međutim, članovi Upravnog vijeća Hine odbili su smijeniti me, jer nisu vidjeli razloga za to. U tome vijeću tada su bili Vlaho Bogišić, Aleksandar Adler, Tomislav Radić i Damir Boras. Pokojni Boris Šprem, tadašnji predsjednik Sabora, mimo procedure stavio je na dnevni red u Sabor da smjenjuju ravnateljicu HINE. Kad sam mu javila da me ne može smijeniti Sabor nego to može učiniti samo Upravno vijeće, što znači da će morati imenovati novo vijeće, kroz natječaj,  povukao je tu točku dnevnoga reda, te su me kroz standardne procedure smijenili koncem 2012. Nakon toga vraćena sam na posao novinarke. To je trajalo do 2016. godine kada su počeli novi parlamentarni izbori”, ispričala je.

O razotkrivanju cenzure u HINI

“U HINU je došla vijest o dugu tvrtke gospođe Mrsić, supruge Miranda Mrsića, da je njena farmaceutska tvrtka dužna HZZO-u 10,3 milijuna kuna. Međutim, ta vijest bila je na čekanju četiri dana prije izbora čime je pogodovano političkoj opciji koja je prije četiri godine i postavila trenutnu upravu HINA-e. Poslala sam ovu informaciju nekadašnjoj političkoj stranci Hrvatska kršćanska demokratska Unija (HKDU). Nedugo nakon toga u medijima je objavljeno da Hina cenzurira vijest o ženi Miranda Mrsića. U Hini su otkrili da sam ja to poslala bivšem saborskom zastupniku Miroslavu Rožiću i nakon toga sam dobila izvanredni otkaz. Odlučila sam tužiti HINU. Tada mi je sudac rekao da sam to trebala napraviti potajice, a ne sa svojeg službenog računala što je zapravo bio razlog otkaza. Osim ovoga, tužila sam Hinu jer su me protuzakonito smijenili s pozicije ravnateljice. Taj proces trajao je osam godina ali dobila sam ga”, dodala je.

HZZO oprostio dio duga supruzi Miranda Mrsića

“Gospođa Mrsić je na kraju platila dug ali kad je vraćala dug oprošteno joj je 2 milijuna kuna. HZZO, kao državna institucija, oprostila je diskrecionim pravom 2 milijuna kuna. U isto vrijeme po medijima je bila priča da jedna studentica nije plaćala dopunsko osiguranje i sjela joj je ovrha. Kao članica Vijeća za borbu protiv korupcije iskoristila sam priliku kada je sadašnji ravnatelj gospodin Vukelić došao izvještavati o stanju u HZZO-u pitala sam ga po kojem pravilniku se jednima oprašta, a drugima ne. I u roku od mjesec dana dobila sam odgovor da je to promijenjeno”, ističe.

Nova ravnateljica HINA-e

“Na moju poziciju ravnateljice imenovana je bivša glasnogovornica Hrvatske stranke umirovljenika, gospođa Branka Valentić, koja je s pozicije glasnogovornice političke stranke tada bila u Kukuriku koaliciji i dobila tu poziciju, a da nitko od kolega novinara koji su profesionalni i neovisni nije to problematizirao. To je ono čemu danas svjedočimo, medijskoj slici u Hrvatskoj koja je loša. 

Danas imamo pravi primjer toga u vijestima s N1, A1 i Tele 2. Ono što je poslovni odnos dviju strana N1 i A1 nema veze s medijskim slobodama nego s dva partnera koji se nisu dogovorili kako će poslovati. Osim toga, vlasnik N1 je u međuvremenu kupio Tele 2. Zakon u Hrvatskoj ne dopušta da se istovremeno stvaraju  i distribuiraju vijesti. Tu su dvije poslovne grupacije koje se međusobno bore ali mediji stvaraju priču da je ovdje riječ o slobodi medija da bi se radio pritisak na A1″, kaže.

HINA danas i budućnost medija u Hrvatskoj

“Hina je izgubila svoju funkciju koju je imala – da zastupa interese svoje države, svojih građana koji ju kroz proračun plaćaju. Hina je javni servis. Svatko u Hrvatskoj ima pravo dobiti ono što njega zanima. Međutim, danas je kvaliteta objavljivanja vijesti u HINI pala.  Primjerice, HINA u Beograda ima svojeg dopisnika. On bi trebao raditi na način da su 90 posto tekstova koje piše njegovi, autorski, dok bi vijesti koje on ne uspije obraditi bile prenesene od drugih medija. Ali obrnuto je. Imate izjavu predsjednika Vučića preko srpske televizije Blic koje prenosi HINA. A dovoljno je da novinar HINE uđe na web stranicu predsjednika, Vlade ili nekog drugog, ovisno o čemu se radi ili posluša radijsku emisiju gdje se točno čuje izvorna informacija i napiše svoj članak. To si HINA nikako ne bi smjela dozvoljavati, a vidim da toga puno ima”, smatra.

Novinari neprovjerenim informacijama dezinformiraju građane 

“Još jedan primjer lošeg novinarstva je primjer Hrvatskog novinarskog društva (HND) iz 2016. koje nije reagiralo na moju političku smjenu ali je istovremeno u slučaju Saše Lekovića, tadašnjeg predsjednika HND-a, poslalo svim institucijama da je na njihovog predsjednika izvršen pokušaj atentata ali radilo se o tome da mu je kotač otpao, a novinari su bez provjera i dokaza obavještavali druge agencije o tome. Kakva je to država u kojoj navodno netko pokuša atentat na ravnatelja HND-a, a društvo novinara ide prema van, s neprovjerenom informacijom koja se u konačnosti ne istražuje? Zloupotreba novinarstva u Hrvatskoj podsjeća na vrijeme komunizma, na propagandu koja se propagirala da bi se ljude dezinformiralo. Danas se nitko nije ispričao što je to bila pogrešna procjena. Te institucije moraju davati građanima točnu informaciju. 

Više o detaljima kontroverzama u vezi HINE i manipulacija tadašnje Vlade ali i manipulacijama koje se odvijaju ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama kad su u pitanju novinske agencije pogledajte u emisiji OVDJE.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr