Je li i zašto postojeći Ovršni zakon nepravedan? Treba li ga i kako mijenjati? Tko je i zašto za, a tko protiv izmjena Ovršnog zakona? Na ova i druga pitanja vezana uz Ovršni zakon odgovarali su gosti u emisiji Otvoreno urednika i voditelja Domagoja Novokmeta: Dražen Bošnjaković, HDZ, Ante Šprlje, tehnički ministar pravosuđa, Peđa Grbin, SDP i Ivan Pernar, Živi zid.
“Most i HDZ dogovorili su da se uistinu osiguraju uvjeti smještaja za one socijalno ugrožene stanovnike koji se moraju iseliti zbog ovrhe. Riječ je o isključivo socijalno ugroženima”, rekao je Ante Šprlje. “Država će im osigurati krov nad glavom, a ukoliko država nema stanova na određenom području unajmili bi se stanovi koji su adekvatni”, pojasnio je te dodao: “Ove promjene idu u tom smjeru da se sada ugasi vatra, a krajem godine će krenuti radna skupina Ministarstva pravosuđa, koja će raditi kompletan novi ovršni zakon”.
Dražen Bošnjaković rekao je da treba voditi računa da sustav kojeg projektiraju ne smije biti na strani ni ovršenika ni ovrhovoditelja. “Pravo na takozvani nužni smještaj mogao bi se ugraditi i u postupke koji su već u tijeku”, dodao je.
Na pitanje hoće li SDP podržati izmjenu Ovršnog zakon, Peđa Grbin odgovorio je da prijedlog zakona još nije vidio, kao što ga nije vidio nitko drugi osim Mosta i HDZ- a.
“Ne znam hoću li ga podržati jer ne znam što će tamo pisati”, rekao je Grbin. Rekao je i da treba vidjeti tko će, na koji način i odakle osigurati sredstva za financiranje smještaja.
Ivan Pernar smatra da ova promjena neće spasiti najugroženije. “Osnovni razlog za to je da se prijedlog izmjena Ovršnog zakona ne bavi uzrokom problema, nego samo posljedicama”, rekao je te dodao: “Problem neotplativosti duga se tretira kao problem nekog pojedinca, iako se radi o problemu cijelog društva”.
Istaknuo je da ni sama država nije u stanju vratiti svoj dug. Rekao je da razlog zašto je Živi zid krenuo u sprječavanje deložacija nije bio socijalne naravi, već to što su shvatili da se krediti ne mogu vratiti na makro razini. “Tražimo da se jedina nekretnina zaštiti od ovrhe sve dok se ne napravi monetarna reforma”, naglasio je Pernar.
Kao još jedan problem istaknuo je to što Ovršni zakon ne propisuje da je Sud dužan ovršenika obavijestiti o terminu ovrhe. “Mi tražimo da se tajne deložacije kao takve zakonom zabrane”, ocijenio je Pernar. Šprlje mu je odgovorio da se tajne, odnosno nenajavljene deložacije događaju samo onda kada se najave njezine blokade i otpor deložaciji.
Šprlje se s Pernarom složio oko toga da se izmjene zakona bave posljedicama, a ne uzrocima. “Problem je ekonomsko stanje države koje je dovelo do te situacije da se naglo stvorio toliki broj ovrha”, rekao je Šprlje. Na upit o prijedlogu moratorija na ovrhu na jedinu nekretninu, rekao je da bi se time opet stvorili problemi dužnicima. “Kamate bi i dalje tekle, došlo bi do blokade stanogradnje jer više ne bi bilo interesa za davanje kredita za prvu nekretninu, a mlade obitelji više ne bi mogle kupovati prvu nekretninu”, pojasnio je.
“U sustavu nema toliko puno ovrha gdje je ugroza da će bit prodana jedina nekretnina koju osoba ima”, rekao je Bošnjaković. Grbin ga je pitao koliko je takvih slučajeva. Šprlje mu je odgovorio da ih ima oko 90 godišnje, a od toga ih se oko 40 stvarno iseli. “Državu bi financiranje smještaja, za one nekretnine koje ona ne bi mogla osigurati, stajalo oko 3, 4 milijuna kuna”. Bošnjaković je prokomentirao da to za proračun nisu dramatično veliki novci.
Na komentare gledatelja o tome kako je sam proces ovrhe jako skup, Šprlje je rekao da je on dosta pojeftinjen u posljednje vrijeme. Otkrio je kako se razvija kompletan koncept za pružatelje javnih usluga.
“Tako će, primjerice, ukoliko Sabor to odobri, HRT kao javni pružatelj usluga sam moći izdavati rješenja o ovrhama. Nema potrebe da se građani opterećuju troškovima javnih bilježnika i odvjetnika za javne poslužitelje. Ako stranka smatra da nije dužna, ona može prigovoriti. Zatim slučaj ide na sud”, pojasnio je Šprlje.
Kada je riječ o pojednostavljenju rutinskih ovrha, Grbin smatra da treba ugraditi puno zaštitinih mehanizama kako bi to funkcioniralo. “Određeni dio tih zaštitnih mehanizama je postojao u javnim bilježnicima, ali oni su stvarali dodatni trošak građanima”, pojasnio je.
Bošnjaković je na samom kraju rekao da bi trebalo izuzeti iz prodaje jedinu nekretninu za iznos duga koji je bagatela.
