Stanić: Političkim predstavama onemogućuje se radovanje hrvatskih građana jer žive na slobodnom teritoriju

Stanić
Foto: Bernard Čović/Glas koncila

Doista nema smisla lamentirati nad žalosnom situacijom u današnjem političkom životu Hrvatske koja je bila vidljiva na više razina uz srebrni jubilej – 25. obljetnicu mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, događanja zahvaljujući kojima je zapravo okončan krvavi Domovinski rat. Nema smisla prosipati gorčinu na to tko jest, a tko među političarima nije došao u Vukovar 15. siječnja. Tko je to događanje povezao s ratom u Ukrajini, a tko nije, komu jest, a komu nije dano na državnim proslavama govoriti, piše za Glas Koncila Branimir Stanić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Usporedbe najčešće samo rađaju nove frustracije”

Zahvaljujući mirnoj reintegraciji kojom je hrvatska država trajno i slobodno zaživjela na svojem cjelokupnom međunarodno priznatom teritoriju, što je plaćeno golemim žrtvama utkanim u takav epilog, pokazuje se koliko su sadašnji sitni motivi prolazni. Povijesno gledano, umnogome tek su odraz u nečasne motive upregnutoga političkoga karijerizma. Na stranu i to što bi svaka druga mlada država takav jubilej iskoristila za jačanje zajedništva i oblikovanje nove vizije za napaćeni kraj svoje domovine. Jer usporedbe najčešće samo rađaju nove frustracije.

>Stanić: Što nas uče posljednje riječi pape Benedikta XVI.?

No doista bi se napokon u koštac trebalo uloviti s nastojanjima onih koji već 25 godina pod svaku cijenu žele umanjiti to povijesno događanje. Bilo relativizirajući enormne napore koje je Hrvatska poduzela pod vodstvom predsjednika Franje Tuđmana i uz veliku pomoć međunarodne zajednice. Bilo dovodeći u pitanje demokratski proces tijekom kojega su na tom području pripadnici svih naroda dobili šansu slobodno živjeti na hrvatskoj grudi. Na neki način nakon velike radosti došao je niz žalosti s kojima bi se sada trebalo suočiti na drugačije načine jer vrijeme ne liječi sve rane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sedam žalosti

Prva je žalost to što se političkim predstavama i danas onemogućuje radovanje hrvatskim građanima što mogu živjeti na slobodnom teritoriju.

Druga je žalost što se već godinama zanemaruje hrvatsko Podunavlje, i istočna Slavonija uopće. O tome svjedoče i demografski i ekonomski lomovi, ljudi koji odlaze, rastuće siromaštvo i zemlja koja ostaje neobrađena.

Treća je žalost što se trećerazrednim političkim igrama svraća pogled od prvorazrednoga načina na koji je ostvaren hrvatski geopolitički uspjeh u svjetskim razmjerima. Pokazalo se da je moguće miroljubivo, bez krvoprolića, rješavati i najbolnije i najopterećenije odnose među narodima i državama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Četvrta je hrvatska žalost što se ne vrjednuje jedna od najvećih žrtava koju su morali podnijeti hrvatski branitelji – jer imali su sve snage i motivacije slavno osvojiti oteto područje, a izabrali su mirni put. To mogu doista samo veliki vojnici i veliki vojskovođe.

Žalosno je, nadalje, i to da se u zemlji u kojoj su Ustavom i drugim zakonima zajamčena prava manjina danas Hrvatsku optužuje za neki nepostojeći etnocentrizam kada je teško na europskom tlu naći društvo koje je toliko uložilo u suživot.

Šesto, žalosno je to da na temelju ukidanja dvojezičnosti u Vukovaru, kao posve legalnoga i legitimnoga poteza nakon zadnjega popisa stanovništva, netko zauzvrat traži nešto drugo u političkoj trgovini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I sedmo, najveća je žalost što se četvrt stoljeća nakon mirne reintegracije još uvijek traže nestali i što se za grobove mnogih ubijenih još ne zna. Zato će u Hrvatskoj na cijeni biti oni koji budu u stanju vratiti radost, a da pritom ne ostanu naivni.

O autoru

* Branimir Stanić je od 6. rujna 2020. urednik Glasa Koncila, hrvatskih katoličkih tjednih novina s polustoljetnom tradicijom. Završio je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, teološku kulturu na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te upisao poslijediplomski studij na Sveučilištu u Salzburgu. U Glasu Koncila zaposlen je od 2007. kao urednik mjesečnoga magazina Prilika, a od 2013. je i zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila. Stanić je predavao na Fakultetu Hrvatskih studija, uredio je više knjiga i izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.