Stanić: Političkim predstavama onemogućuje se radovanje hrvatskih građana jer žive na slobodnom teritoriju

Doista nema smisla lamentirati nad žalosnom situacijom u današnjem političkom životu Hrvatske koja je bila vidljiva na više razina uz srebrni jubilej – 25. obljetnicu mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, događanja zahvaljujući kojima je zapravo okončan krvavi Domovinski rat. Nema smisla prosipati gorčinu na to tko jest, a tko među političarima nije došao u Vukovar 15. siječnja. Tko je to događanje povezao s ratom u Ukrajini, a tko nije, komu jest, a komu nije dano na državnim proslavama govoriti, piše za Glas Koncila Branimir Stanić.

“Usporedbe najčešće samo rađaju nove frustracije”

Zahvaljujući mirnoj reintegraciji kojom je hrvatska država trajno i slobodno zaživjela na svojem cjelokupnom međunarodno priznatom teritoriju, što je plaćeno golemim žrtvama utkanim u takav epilog, pokazuje se koliko su sadašnji sitni motivi prolazni. Povijesno gledano, umnogome tek su odraz u nečasne motive upregnutoga političkoga karijerizma. Na stranu i to što bi svaka druga mlada država takav jubilej iskoristila za jačanje zajedništva i oblikovanje nove vizije za napaćeni kraj svoje domovine. Jer usporedbe najčešće samo rađaju nove frustracije.

>Stanić: Što nas uče posljednje riječi pape Benedikta XVI.?

No doista bi se napokon u koštac trebalo uloviti s nastojanjima onih koji već 25 godina pod svaku cijenu žele umanjiti to povijesno događanje. Bilo relativizirajući enormne napore koje je Hrvatska poduzela pod vodstvom predsjednika Franje Tuđmana i uz veliku pomoć međunarodne zajednice. Bilo dovodeći u pitanje demokratski proces tijekom kojega su na tom području pripadnici svih naroda dobili šansu slobodno živjeti na hrvatskoj grudi. Na neki način nakon velike radosti došao je niz žalosti s kojima bi se sada trebalo suočiti na drugačije načine jer vrijeme ne liječi sve rane.

Sedam žalosti

Prva je žalost to što se političkim predstavama i danas onemogućuje radovanje hrvatskim građanima što mogu živjeti na slobodnom teritoriju.

Druga je žalost što se već godinama zanemaruje hrvatsko Podunavlje, i istočna Slavonija uopće. O tome svjedoče i demografski i ekonomski lomovi, ljudi koji odlaze, rastuće siromaštvo i zemlja koja ostaje neobrađena.

Treća je žalost što se trećerazrednim političkim igrama svraća pogled od prvorazrednoga načina na koji je ostvaren hrvatski geopolitički uspjeh u svjetskim razmjerima. Pokazalo se da je moguće miroljubivo, bez krvoprolića, rješavati i najbolnije i najopterećenije odnose među narodima i državama.

Četvrta je hrvatska žalost što se ne vrjednuje jedna od najvećih žrtava koju su morali podnijeti hrvatski branitelji – jer imali su sve snage i motivacije slavno osvojiti oteto područje, a izabrali su mirni put. To mogu doista samo veliki vojnici i veliki vojskovođe.

Žalosno je, nadalje, i to da se u zemlji u kojoj su Ustavom i drugim zakonima zajamčena prava manjina danas Hrvatsku optužuje za neki nepostojeći etnocentrizam kada je teško na europskom tlu naći društvo koje je toliko uložilo u suživot.

Šesto, žalosno je to da na temelju ukidanja dvojezičnosti u Vukovaru, kao posve legalnoga i legitimnoga poteza nakon zadnjega popisa stanovništva, netko zauzvrat traži nešto drugo u političkoj trgovini.

I sedmo, najveća je žalost što se četvrt stoljeća nakon mirne reintegracije još uvijek traže nestali i što se za grobove mnogih ubijenih još ne zna. Zato će u Hrvatskoj na cijeni biti oni koji budu u stanju vratiti radost, a da pritom ne ostanu naivni.

O autoru

* Branimir Stanić je od 6. rujna 2020. urednik Glasa Koncila, hrvatskih katoličkih tjednih novina s polustoljetnom tradicijom. Završio je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, teološku kulturu na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te upisao poslijediplomski studij na Sveučilištu u Salzburgu. U Glasu Koncila zaposlen je od 2007. kao urednik mjesečnoga magazina Prilika, a od 2013. je i zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila. Stanić je predavao na Fakultetu Hrvatskih studija, uredio je više knjiga i izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr