Stanje u Ličko-senjskoj županiji: Što se sve događalo i do čega je dovela Plenkovićeva ‘stabilnost’?

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

U ovom trenutku, nemoguće je reći hoće li Lika na još jedne izbore, druge u par mjeseci. U utorak je sve trebalo biti poznato, i očekivalo se da će se ići na nove izbore, no sad to više nije sigurno. Odlukom predsjedavajućeg Skupštine Marijana Kustića glasovanje je odgođeno za četvrtak u 18 sati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je u vijećnici postojao kvorum Kustić je odlučio glasovanje odgoditi za četvrtak, a nakon izlaska iz vijećnice Kustić i Milinović međusobno su se optuživali za opstrukcije i vođenje politike koja nije u interesu žitelja Ličko-senjske županije.

Nakon izbora u ožujku, nitko od četiri stranke koje su ušle u ličko-senjsku Županijsku skupštinu nema većinu od 17 vijećnika. Naime, zbog nesrazmjerne zastupljenosti Srba broj članova Županijske skupštine povećan je s 31 na 33 vijećnika, dakle dodana su još dva vijećnika srpske nacionalnosti.

> Za predsjednika skupštine Ličko-senjske županije prvi put od osnutka će se glasovati tajno: Jedini kandidat Kustić

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO, FOTO) Kustić odgodio konstituirajuću sjednicu Ličko-senjske Skupštine

Podsjetimo: HSP Karla Starčevića je odbio koalirati bilo s HDZ-om bilo s Milinovićevom listom, bar ne javno. Ante Dabo također nije htio u koaliciju s HDZ-om, a zajedno s Milinovićem ne bi imao dovoljno. Jedina čvrsta koalicija u Lici je ona Srba i HDZ-a.

HDZ s partnerima je na izborima dobio 37,5 posto biračkih glasova, NL Darka Milinovića 18,1 posto, NL Ante Dabe 13,5 posto glasova, HSP Karla Starčevića 9,6 posto te SDSS 8,2 posto glasova. Prevedeno u mandate: 14 mandata osvojila je lista HDZ-a i partnera, osam nezavisna lista Darka Milinovića, šest HSP, tri mjesta lista nezavisnog zastupnika Ante Dabe i dva mjesta SDSS. SDP, koji je dobio 3,95% glasova,  a dobivao je i preko 20% u Lici do nedavno, je najveći gubitnik – ali odmah iza njega je HDZ, koji je do sad suvereno vladao Likom od neovisnosti. A sad im treba koalicijski partner, kojeg u ovom trenutku nemaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kriza vlasti u Lici

Zašto je onda upravo HDZ izazvao krizu vlasti u Lici i izbore? Jednostavno, kao i u slučaju ostalih izbornih lista koje je sastavljao svojevoljno i bez konzultacija s članstvom na terenu, gurajući isključivo sebi lojalne kadrove, Plenković je htio ukloniti Darka Milinovića koji je, ispred HDZ-a, preko desetljeća vladao Likom.

Spor između Milinovića i Plenkovića, odnosno ličkog HDZ-a i središnjice, je izbio početkom prošle godine oko novog vodstva Nacionalnog parka Plitvice. Park je jedan od temelja ličkog gospodarstva, koje se sve više oslanja na turizam: Središnjica HDZ-a je, preko ministra Tomislava Ćorića  na to mjesto postavila Tomislava Kovačevića, svog čovjeka, dok je Milinović imao svog kandidata, Antoniju Dujmović koja već preko 30 godina radi u NP Plitvice i čiji je suprug svojevremeno vodio taj nacionalni park. Formalno pravno, o ravnatelju NP se odlučuje na natječaju, no u stvarnosti odlučuje politika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milinović je tada rekao da neće dozvoliti ministru Ćoriću da”omalovažava lički HDZ”. “Kada je u pitanju mišljenje ličkosenjskog HDZ-a onda nam je jasna poruka ministra: Vi ste građani drugog reda, poručio je Milinović.

Milinović je, sudeći po izjavama, tada računao da ima podršku Andreja Plenkovića, obzirom da je bio jedan od prvih koji su mu se pridružili u rušenju Karamarka, kome je bio u nemilosti. Smatrao je i da je njegov položaj u HDZ-u sigran jer je u Predsjedništvo izabran s najviše glasova nakon Hasanbegovića.

Oslonac na glasove stranačkog članstva

“Da budem jasan i precizan, dobio sam izbore u 1. krugu, član sam predsjedništva HDZ-a i šef sam Županijskog odbora i od mene 10.000 članova HDZ-a i žitelja županije očekuje da ću se boriti za njihove interese. Ne mogu se pomiriti s činjenicom da na čelu Plitvica ne može biti netko s područja ličko-senjske županije. Uvijek netko iz Zagreba”, rekao je tada. “Ako je problem Darko Milinović, onda ga nema. Očekujem snažnu podršku Plenkovića”, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No pokazalo se da je upravo Plenković taj koji ne želi Milinovića, a to i nije čudno. Njegova je politika od početka uklanjanje svih HDZ-ovaca koji imaju neko svoje ime u politici mimo njega i koji su neovisni u djelovanju, pa bi mu se jednog dana mogli suprotstaviti, i njihova zamjena poltronima posve ovisnima o milosti središnjice. U siječnju prošle godine, središnjica je raspustila lički HDZ, a onda je – dva puta odgađala izbore za novog predsjednika stranke u Lici, jer su procijenili da njihov kandidat koji bi trebao zamijeniti neposlušnog Milinovića, Kustić, nije još na terenu skupio dovoljno podrške. Obje strane su se međusobno optuživale za nazivanje HDZ-ovaca i pritisak da se glasa za njihovog kandidata, a kako u Lici brojnim ljudima posao i status ovisi o stranačkoj iskaznici, ne treba sumnjati da su optužbe dobrim dijelom bile istinite.

Epilog je poznat: Darko Milinović je odlučio, razočaran time što se unutarstranački izbori odgađaju dok god kandidat središnjice Kustić ne sakupi dovoljno glasova na terenu na ovaj ili onaj način, odlučio sa četiri autobusa svojih pristaša u kolovozu prošle godine doći u Zagreb. Presuda središnjice je bila brza: “Smatramo da je Darko Milinović svojim jučerašnjim nastupom nanio političku štetu HDZ-u i ja kao predsjednik stranke, kao i ostali članovi užeg Predsjedništva, neće dopustiti da se, u prenesenom smislu, od HDZ-a radi cirkus i nikakva događanja naroda”, prokomentirao je Plenković stvar.  Milinović je ekspresno izbačen iz stranke, a potom su održani izbori s jednim kandidatom – Kustićem, kojem se,  ovih dana sudi za izazivanje teške prometne nesreće u kojoj je jedna osoba teško ozlijeđena.

Rušenje vlasti u Lici

Potom je, u prosincu, HDZ srušio Milinovićev proračun, čime su isprovocirali nove izbore u Lici. Stvari ipak nisu išle posve po planu, jer se Milinović nije vratio u Sabor, kako je najavljivao, svjestan da ne može srušiti vladu, već je odlučio kandidirati se s vlastitom listom. No uspjeh je bio polovičan: Dovoljan da HDZ ne dobije apsolutnu većinu, nedovoljan da netko drugi zasnuje vlast. Svemu se ispriječila nemogućnost dogovora Milinovićeve liste s HSP-om Karla Starčevića i listom “Bura” gradonačelnika Novalje Ante Dabe.

Stabilnost koju nudi Plenković, očito, važi samo kad je to stabilnost njegove samovlasti. On je već u Lici potvrdio da neće tolerirati nikakvu demokraciju unutar HDZ-a i da je posve nebitno kako je članstvo glasalo, a to je potvrdio sastavljanjem lista za izbore za Europarlament.

Što govori dogovor oko izbora predsjednika skupštine Ličko-senjske županije, pri čemu je jedini kandidat HDZ-ov Marijan Kustić, vidjelo se jučer kad je odlučeno da će se o tome glasovati tajno? Pri tome je ključan bio glas jednog “odmetnutog” HSP-ovca. Na kraju se pokazalo da ipak nije bi odmetnut jer je lider stranke Starčević potvrdio kako je bio obaviješten o tome. Darko Milinović je pozvao HDZ, SDSS i HSP da su u tajnoj koaliciji koju ne žele javno obznaniti.

Glasovanje je na kraju odgođeno, a od ishoda tog glasovanja, i onog o proračunu, ovisit će hoće li se ići na nove izbore. Za sad, izgledi su nejasni, iako se sad većinom smatra da će Starčević ipak dozvoliti jednom svom pravašu da podrži SDSS-HDZ-ovu koaliciju, čime HSP službeno ne bi ušao u koaliciju i županijsku vladu ali bi sve bitne odluke ovisile o njima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.