Starešina: Kampanja će se voditi na rubu ustavne krize, a možda ga i prijeđe

Starešina
Foto: Narod.hr

Nakon što se iznenada i u punoj žestini svoga osebujnog izričaja u izbornu kampanju uključio predsjednik države Zoran Milanović, i to kao SDP-ov premijerski kandidat, u vodu su pale sve prethodne analize i teze o vrlo izglednoj i u osnovi dosadnoj kampanji, piše Višnja Starešina za Lider.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nova stvarnost prebrisala je i moje teze iz prošle kolumne u Lideru: o HDZ-u kao izglednome relativnom izbornom pobjedniku, Andreju Plenkoviću kao izglednome premijeru kojem su najopasnija oporba EPPO i DORH, a najveća mogućnost promjene korektivna uloga neke manje koalicijske stranke ili neovisne liste, u slučaju HDZ-ovih slabijih izbornih rezultata.

>Starešina: I nakon Plenkovića – Plenković

Danas je izgledno jedino to da ulazimo u kratku – izričajem brutalnu, a političkim sadržajem siromašnu – kampanju koja će se voditi na rubu ustavne krize, a možda ga i prijeđe. Na površini će izgledati kao eliminacijski dvoboj Milanovića i Plenkovića, dvaju dominantnih likova u kadrovski devastiranoj i političkim inženjeringom kontroliranoj hrvatskoj političkoj areni. No ne može se isključiti ni mogući vanjski utjecaj čiji bi cilj bio proizvodnja kaosa i destabilizacija države, u ovo osjetljivo vrijeme stvaranja nove geopolitičke arhitekture Europe.

Snaga Ustavnog suda

U toj novoj stvarnosti, koja zasigurno neće završiti s danom parlamentarnih izbora, iznimno je važno da su u prvoj epizodi Milanovićevi pokušaji promjene i prilagodbe Ustava ‘u hodu‘ stavljeni pod nadzor i da je Ustavni sud, uz visoku suglasnost profesora ustavnog prava, zaključio kako je Milanović svojim najavama da kao predsjednik države sudjeluje u izbornoj kampanji kao kandidat za predsjednika Vlade višekratno kršio Ustav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još je važnije što je Ustavni sud dao precizne upute po kojima Zoran Milanović može sudjelovati u izbornoj kampanji (ako prethodno dade ostavku na dužnost predsjednika države) te najavio pomno nadgledanje ustavnosti njegove javne ili prikrivene kandidature, uključujući postupanje SDP-a, kao i sankcije u slučaju daljnjeg kršenja Ustava, koje mogu varirati od diskvalifikacije SDP-ove liste do poništenja izbora.

Ustavni sud ima institucionalne snage zaštititi ustavnost izbornog procesa i procesa formiranja vlasti

U tih nekoliko dana, od petka do ponedjeljka, bilo je vrlo važno što su u obranu ustavnog poretka jasno stali i profesori ustavnog prava koji su svjetonazorski i politički izrazito lijevo (među prvima prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo na riječkome Pravnom fakultetu), kao i što su uz odluku Ustavnog suda stali nekadašnji SDP-ovi veterani, a danas ustavni suci Mato Arlović i Josip Leko. To daje izglednu sigurnost da Ustavni sud ima institucionalne snage zaštititi ustavnost izbornog procesa i procesa formiranja vlasti, odnosno same temelje državnopravnog poretka.

>Starešina: U politici bez sadržaja Taylor Swift važnija je od Joea Bidena

Kako će u svojim izvedbenim varijantama izgledati politička izborna bitka i kakav će biti njezin ishod, nezahvalno je prognozirati. Hoće li Milanovićev i Grbinov pohod na ustavni poredak, koji je u svojoj politološkoj analizi za Večernji list profesorica Mirjana Kasapović razobličila kao poziv na revolucionarno osvajanje vlasti, prerasti u politički pokret i pobijediti Plenkovića i HDZ pod geslom ‘Dolje, lopovi, rijeke pravde dolaze‘? Ili će im se revolucionarna, rušilačka i prostačka retorika vratiti kao bumerang, a najavljene rijeke pravde potopiti SDP, dok će Milanović još neko vrijeme zadržati mjesto u Noinoj arci na Pantovčaku?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hoće li to možda pokrenuti oporbu u HDZ-u, nezadovoljnike zbog Plenkovićeva načina vladanja, da mu ograniče vlast, uz neku odstupnicu prema Bruxellesu? Možda će pokrenuti resetiranje i okrupnjavanje domaće političke scene i na desnici i na ljevici?

Na čiji poticaj i s kojim motivom?

Odgovor bi bio jednostavniji kad bismo znali na čiji je poticaj i s kojim motivom Zoran Milanović krenuo u ovaj pohod na (s)ustav, kojim ruši čak i ono nepisano pravilo hrvatskoga dogovornog višestranačja pod nadzorom neinstitucionalne duboke države: lijevi na Pantovčaku, desni u Banskim dvorima, ili obratno. No obojica obvezno iz istoga kadrovskog inkubatora. A mogao je mirno čekati sljedeći predsjednički mandat. Je li riječ tek o unutarnjim porivima? U što ne vjerujem. O poticaju domaće duboke države? O nekom vanjskom poticaju? Ili o kombinaciji vanjskih i unutarnjih poticaja?

>Starešina: Ili će Plenković osigurati da Čović ode ili će Čović postići da odu obojica

Znakovito je da je Milanović potporu dobio od bivših predsjednika Stipe Mesića i Ive Josipovića. Milanovićev pohod zatekao ih je u posjetu Azerbajdžanu u kojem je Ilham Alijev, jedan od svjetskih ‘prvaka‘ demokracije, nedavno peti put izabran za predsjednika države, s rekordnih – 93 posto glasova. ‘Demokracija se vratila‘, poručio je Mesić Milanoviću iz ‘demokratskog‘ Azerbajdžana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.