Steinmeier u Hrvatskoj: Europska unija još nije odredila ključ po kojem će zemlje članice prihvaćati izbjeglice

Zagreb, 30.04.2015 - Premijer Zoran Milanoviæ primio je njemaèkog ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeiera. Na slici Frank-Walter Steinmeier upisuje se u Zlatnu knjigu. foto HINA/ Denis CERIÆ/ik

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier izjavio je u četvrtak u Zagrebu da je Njemačka “sretna” što joj je Hrvatska partner u rješavanju gorućih svjetskih i regionalnih problema, od izbjegličke krize na Sredozemlju i sukoba u Ukrajini do gospodarske krize u Europi i približavanja BiH EU-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U ime vlade mogu reći da smo sretni što imamo hrvatsku kao partnera”, izjavio je Steinmeier na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom kolegicom Vesnom Pusić.

On se tijekom jednodnevnog posjeta Hrvatskoj susreo s premijerom Zoranom Milanovićem, a trebao bi razgovarati i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Suradnja na više područja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi smo partneri koji se mogu osloniti jedan na drugog u EU-u, pogotovo u pitanjima koja se tiču zapadnog Balkana”, rekao je šef njemačke diplomacije.

Kao primjer istaknuo je novi pristup Unije prema BiH kojim su, rekao je, stvoreni uvjeti za socijalne reforme u toj zemlji.

Istaknuo je i partnerstvo Hrvatske i Njemačke u rješavanju humanitarne izbjegličke krize na Mediteranu. “Naše europske vrijednosti nalažu nam da radimo zajedno kako bi spasili te ljude”, rekao je Steinmeier.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dobrom je ocijenio suradnju dviju zemalja u vezi s ukrajinskom krizom. “Kriza je počela aneksijom Krima i ne vidi joj se kraj. Radimo na tome da situacija vojno ne eskalira”, istaknuo je njemački ministar.

Po njegovim riječima, trgovinski odnosi dviju zemalja su “vrlo dobri”, a gospodarskim pridonose brojne njemačke tvrtke koje su investirale u hrvatsko gospodarstvo.

“Gospodarstvo je nešto o čemu političari rado pričaju, pogotovo kada nam ide dobro. Ali mi u Europi, u vrijeme krize, nismo samo vrijedni, nego i pouzdani partneri”, rekao je Steinmeier.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I Pusić je govorila o intenzivnoj suradnju Hrvatske i Njemačke unutar EU-a, jugoistočne Europe, na području gospodarstva i energetike.

Sloboda kretanja radnika u EU-u, energetska sigurnost i ulazak Hrvatske u Schengen također su bile teme razgovora s njemačkim ministrom, rekla je šefica hrvatske diplomacije.

Steinmeier i premijer Milanovićem razgovarali su ranije u četvrtak o situaciji u jugoistočnoj Europi i mogućnostima daljnjeg proširenja EU-a, o krizi u Ukrajini i politici Unije prema Rusiji.

Dvojica dužnosnika ocijenila su kako su bilateralni odnosi između Hrvatske i Njemačke jako dobri, a gospodarski odnosi u stalnom razvoju, priopćeno je iz vlade.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘EU još bez ključa za prihvat izbjeglica’

Europska unija još nije odredila ključ po kojem će zemlje članice prihvaćati izbjeglice iz Afrike, izjavio je u četvrtak u Zagrebu njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier koji smatra da se imigrantska kriza može trajno rješiti obračunom s krijumčarima ljudi i stabiliziranjem zemalja iz kojih izbjeglice dolaze.

Italija, u koju preko Sredozemnog mora stiže najviše izbjeglica iz Libije, već duže vrijeme traži da ostale članice budu solidarnije i prihvate dio afričkih imigranata koji se riskantnim prelascima Sredozemlja žele domoći boljeg života u Europi.

“Tu nema jednostavnog odgovora. Mi ćemo učiniti sve da spasimo ljude u nevolji na moru”, rekao je Steinmeier na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom kolegicom Vesnom Pusić.

Šef njemačke diplomacije rekao je i da se u Berlinu sastao s ministrima vanjskih poslova Francuske, Rusije i Ukrajine koji su dogovorili nastavak provedbe mirovnog plana iz Minska.

Po njegovim riječima, europski ministri unutarnjih i vanjskih poslova razgovarali o ključu za prihvat afričkih izbjeglica, ali dogovora još nema.

“Još ne znamo kako regulirati to rapoređivanje, ta je rasprava u početnoj fazi”, istaknuo je.

Hrvatska također sudjeluje

Hrvatska u humanitarnu akciju šalje brod obalne straže “Andrija Mohorovičić” koji će patrolirati Mediteranom. “Hrvatska će se uključiti s brodom i timovima koji će pomoći u procesuiranju tražitelja azila”, rekla je Pusić.

Prije osam dana u brodolomu na Sredozemnom moru poginulo je 725 ljudi, a u tjednu prije toga nestalo ih je 450.

Te tragedije potaknule su EU na reakciju, pa je u prošli četvrtak održan izvanredni summit u Luxembourgu gdje je dogovoreno utrostručavanje sredstava za operaciju Triton.

Čelnici EU-a također su se složili kako je potrebno pronaći i uništiti plovila koja koriste krijumčari ljudi, učinkovitije procesuirati vize i zahtjeve za azilom te vraćati one koji ne dobiju azil odakle su i došli.

Steinmeier drži da je ključno rješiti uzroke imigracija i spriječiti dobro organizirane krijumčarske bande koje znaju putove kroz ratna područja.

“Moramo spriječiti krijumčare da to rade, a to se može samo ako znamo zašto ljudi bježe. A njihov bijeg može se zaustaviti samo tako da zemlje odakle dolaze postanu stabilnije”, istaknuo je.

Osobito velikim problemom smatra Libiju. “Sve dok imamo dvije strane koje se međusobno bore i stotine naoružanih milicija bit će teško zaustaviti rijeku ljudi koja se krijumčari kroz tu zemlju”, rekao je Steinmeier.

Steinmeier je s ministrima vanjskih poslova Francuske, Ukrajine i Rusije u Berlinu razgovarao o stanju na istoku Ukrajine gdje su dva mjeseca razmjernog primirja prekinuta sredinom travnja novim sukobima ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika koji se i dalje sporadično nastavljaju.

Steinmeier je rekao da su ministri dogovorili početak rada četiriju radnih skupina: za pristup humanitarne pomoći u pobunjenu regiju Donbas, za sigurnost, ponovnu uspostavu gospodarskih odnosa Kijeva i Donbasa te za pripremu izbora.

“Očekujem da ćemo se ponovno sastati i nastaviti rad na tome”, rekao je njemački ministar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.