Šterc o mjeri roditelj odgojitelj: ‘Na nacionalnoj razini nedostaje ozbiljan projekt’

Foto: GettyImages/Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

Stručnjaci tvrde kako smo u ovoj COVID krizi doživjeli potpuni demografski slom. S druge strane imamo gradove poput Zagreba i aktualne uprave koja donosi pronatalitetne mjere, primjerice roditelji odgojitelji mogu ostvariti pravo na novčanu pomoć.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O pronatalitetnoj politici koja nam nikako ne donosi rezultat u emisiji Studio 4 govorili su demograf Stjepan Šterc i Janko Fučkala, roditelj odgajatelj.

Iako kaže da je u ovoj situaciji svaka mjera dobro došla, Šterc smatra da mjeru koju je grad Zagreb donio prije nekoliko dana neće biti od posebne koristi.

– Neće biti dovoljno dok se komplementarno ne poslože odluke s nacionalne i s lokalne razine. Na nacionalne razine nemamo nijedan ozbiljan projekt, nijedan poticajni model, probleme neće riješiti porodiljske naknade, dječji doplatak i slično – kaže Šterc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odavno smo, kaže, trebali napraviti socijalnu kartu da bi se vidjelo kad idu poticajni modeli prema koje populacije idu. Ne možete usmjeriti takve mjere prema nekom tko ima prihode 30 tisuća kuna mjesečno – naglasio je.

Janko Fučkala je roditelj odgajatelj. Ima 3 djece, 2 blizanke koje su ranije rođene i djevojčicu od 13 godina. Smatra da je mjera odlična, njemu zapravo dobro došla jer je jako teško, kaže uskladiti posao i djece. Novčanu pomoć od oko 4 800 kuna dobiva jer je dao otkaz u firmu i ispisao djecu iz vrtića. Bez novčane pomoći teško bih mogao izići na kraj, priznaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Lokalne sredine su shvatile problematiku, one se suočavaju s ovim problemima svaki dan i nije im teško donositi takve odluke jer one nisu vezane samo za rodnost nego i za useljavanje mladih u pojedine sredine. No, problem je što fali aktivnost na nacionalnoj razini. Čak i ona strategija za demografsku revitalizaciju koja se priprema nakon 6 godina vladanja ne sadrži ključne poteze koje bi država trebala povući – smatra Šterc.

Šterc je komentirao i predviđanje Eurostata prema kojem će Hrvatska za tri desetljeća imati manje 660 tisuća stanovnika. Smatra da je ključno to što nema strateške odluke, niti ikakve reakcije. Prošle godine su, kaže dosegnuti svi negativni maksimumi, a za njega osobno je, naglašava najstrašniji podatak nevjerojatan gubitak učenika i studenata.

– U godinu dana, između 2018. i 2019. Hrvatska je izgubila 10.100 učenika i studenata. Ne radi se o stopi smrtnosti, nego o iseljavanju. Nama nestaje budućnost pred očima, a na javnoj sceni nisam vidio nijednu rekciju na to. Gledamo političku scenu koja se bavi ne znam čime, ali ne i ključnim stvarima – poručio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Predvidjeli smo da će pandemijska kriza ostaviti veće tragove na rodnost nego na smrtnost. Pandemije, epidemije, ratovi su bili najveći destrukcijski demografski faktori kroz povijest. Nama se osim pandemije dogodio i potres, a to su faktori koji destabiliziraju cijelu priču i teško je bilo očekivati povećanje rodnosti bez obzira na lockdown – naglasio je Šterc.

Šterc smatra da nam fale osnovne političke odluke.

– Ne radi se o socijalnim ulaganjima, nego o strateškim potezima, o nacionalnoj priči opstanka. A to se ne događa jer u političkom sustavu sjede ljudi koji nemaju pojma o tome, niti imaju hrabrost izreći u sustavu “Sada je dosta!”

– Objavili smo znanstveni rad o tome koliko bi nas koštala demografska revitalizacije, radilo se o 4 ili 5 mlrd kuna. I kada sam to obrazlagao političkom sustavu, rekli su mi da nemaju novaca za to. Takvo ignoriranje problema samo pokazuje da se ne shvaća kako se radi o našoj budućnosti – zaključio je Šterc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.