Hrvatska elektroprivreda će 1. travnja sniziti veleprodajnu cijenu plina za malo više od 8 posto, a to bi moglo utjecati i na cijenu plina za kućanstva.
Kućanstva koja plin kupuju od njihove tvrtke kćeri imat će niže maloprodajne cijene za 5,2 posto, što bi za prosječnog korisnika na godišnjoj razini značilo uštedu od 243 kune. Taj potez opskrbljivačima omogućuje dodatno snižavanje prodajne cijene plina za kućanstva.
Udio uporabe prirodnog plina u ukupnoj svjetskoj potrošnji energenata u posljednjih 30-tak godina neprestano raste i trenutačno iznosi gotovo 25 posto. Mnoga područja u Hrvatskoj još nisu plinoficirana, a na područjima koja jesu postotak priključenosti kupaca je ispod 50 posto, što gledajući s državne razine ostavlja golem prostor za razvoj plinske djelatnosti.
O plinskoj industriji i cijeni plina, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili su: državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin doc. dr. sc. Dalibor Pudić, stručnjak za energetiku Miro Skalicki, stručnjak za energetiku Davor Štern.
Milatić: U Hrvatskoj su svi energenti deregulirani, osim još uvijek reguliranog plina
“Teza da smo mi zamuljali Europsku komisiju kada je u pitanju cijena plina je apsolutno neprihvatljiva teza. U Hrvatskoj su svi energenti deregulirani, osim još uvijek reguliranog energenta koji se zove plin. Mi smo se kao Vlada uspjeli izboriti kod Europske komisije da unatoč europskim direktivama da sve mora biti deregulirano 3 godine, odnosno do 2021. početka nove plinske godine, da cijena plina bude stabilna. Znači pomogli smo građanima da imaju manju cijenu plina. Taj teret je za sada na svojim plećima iznio HEP, a to je u konačnici indirektno država”, kazao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
“Što se tiče LNG-a da je zakupljen mali kapacitet od potencijalno 2 i pol milijarde kapaciteta, to moram demantirati. Radi se o sljedećem: nitko tko je vaš direktni konkurent u smislu susjednih država kojima nije u interesu da Hrvatska napravi novi dobavni pravac, jer onda oni imaju slabiju poziciju s obzirom na to da sada plin ide isključivo preko njih”, dodao je Milatić.
Na pitanje hoće li zaista biti smanjena cijena plina, Miletić je odgovorio:
“Svi hrvatski građani su slobodni promijeniti svog operatera ako u međuvremenu doznaju da taj operater ne reagira temeljem ovih informacija koje mi sada već javno imamo. To je jedan način, a drugi način ako se to slučajno ne dogodi je da ćemo mi kao ministarstvo iskoristiti mogućnost da na jedan fini način iskomuniciramo i na neki način da, pod navodnicima rečeno, izvršimo pritisak da HERA pokuša nešto poduzeti da se to napravi. Mislimo da će tržište odreagirati na ovo, jer činjenica je da građani i svi ostali znaju da je cijena plina, onaj ulazni parametar, manji nego kad su oni isti prijavljivali HERA-i za cijenu.”
“Da nisu takve tržišne okolnosti ni HEP vjerojatno ne bi spuštao ove cijene. Jer on kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu postao je opskrbljivač za 3 godine. A i činjenica da jest ovo što je rekao državni tajnik da je nekih godina i gubio i da bi mogao očekivati da ove godine ipak nešto malo više i zaradi. Međutim, oni su upravo iz toga razloga i pustili cijene, jer nitko ne bi sklopio ugovor s njima od opskrbljivača u obvezi javne usluge da oni nisu spuštali cijenu. Javili bi se tržišni igrači koji bi značajno spustili cijenu i taj ugovor ne bi ni postojao, kazao je Pudić i dodao:
“Postavlja se i danas pitanje koliko će njih, od ovih 36 obveznih opskrbljivača, sklopiti ugovora s HEP-om. Jer oni mogu, ako netko tržišno može još spustiti cijenu u odnosu na ovu sada, oni mogu ići prema njima. Jer imate dosta veletrgovaca plina.”
Nešto novo ne znači i nešto lošije
“Ova rasprava me podsjeća na onu od prije nekoliko godina koja se vodila o deregulaciji cijene tržišta naftnih derivata. Isto je javnost bila protiv, govorilo se da će to poskupjeti, da će dovesti do kartelizacije igrača na tržištu, da će to rezultirati višim cijenama – što se nije dogodilo. Prema tome, naša bojazan da nešto novo obavezno donosi nešto lošije, ja to ne bih podržao u ovom momentu”, kazao stručnjak za energetiku Štern.
“Plin je, kao i nafta, burzovna roba koja ima svoju cijenu i cijena kolika je na tržištu – mi je moramo plaćati. Ako je nešto subvencionirano ili regulirano nije ništa drugo nego prelijevanje iz jednog džepa u drugi”, kazao je stručnjak za energetiku Skalicki.
“Kada bismo se uspjeli uključiti u međunarodnu podjelu tranzita plina, mogli bismo iz toga puno novca zaraditi, a taj bismo novac onda mogli uložiti u subvencioniranje potrošača. Jer jedan od naših problema je da mi imamo vrlo razvijenu plinsku infrastrukturu, a malo potrošača. I zato je fiksni trošak infrastrukture i tranzita dosta visok u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje”, kazao je Štern.
Imamo energetsku strategiju, imamo i Zelenu knjigu koju je izradio Institut Hrvoje Požar prema kojoj plin na neki način pada u drugi plan. Postavlja se pitanje kakav to energetski miks mi trebamo, što je dobra formula?
“Mi trebamo energetski miks koji će držati našu konkurentnost i gospodarstvo na konkurentnoj razini. S jedne strane se ne smijemo u potpunosti odreći plina da bismo sve uložili u obnovljive, a pri tome učinili gospodarstvo ne konkurentnim. Dakle, trebamo onakav energetski miks koji će nas držati konkurentnim, a tu svakako sudjeluje i plin kao jedan od fosilnih, zelenih i najčišćih goriva”, kazao je Pudić.
Štern: Plin i dalje biti vrlo važan energent
“Miks je takav kakav je i mislim da on treba biti u službi potrošnje i što nižih cijena koje mogu biti. Činjenica jest da će plin i dalje biti vrlo važan energent, možda i najvažniji, jer skladištenje struje, nažalost, nije moguće i onda kada ćemo imati nedostatak struje radi manjeg broja sunčanih dana odnosno sunčanih sati ili manje količine vjetra – što možemo i očekivati u odnosu na klimatske promjene – mislim da je vrlo bitno zadržati važnu i vodeću ulogu plina. I da se to postigne mislim da je svakako potrebna izgradnja još jedne ili dvije plinske termoelektrane”, kazao je Štern.
“Mi sada imamo 54 posto svoje energije od ukupne energije koju trošimo. Cilj nam je da se taj postotak diže, da se smanjuje ovisnost o uvozu.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
