Razgovor hrvatske predsjednice s ruskim šefom diplomacije u Münchenu izazvao je veliko uzbuđenje u Slavonskome Brodu. Modernizacija bosanskobrodske rafinerije i hrvatska isporuka plina za tu rafineriju, a što su Sergej Lavrov i Kolinda Grabar-Kitarović, prema svemu sudeći, obećali jedno drugome, u najvećoj bi mjeri riješila problem onečišćenja zraka. Evo što na sve kaže načelnik Bosanskog Broda Ilija Jovičić.
“Rafinerija je u Bosanskom Brodu preko 120 godina. S ruskim vlasnicima tvrtkom “Zarubežnjeft” imamo normalan odnos. Našoj lokalnoj zajednici posebno je stalo da se rafinerija razvija i raste jer od toga ovisi puno stvari u općini Bosanski Brod. Međusobne obveze su uređene propisima. Brodska rafinerija važna je za Bosanski Brod, Republiku Srpsku i BiH. To je stateški objekt naftne industrije”, rekao je Ilija Jovičić. Naveo je i kako u rafineriji radi nešto manje od tisuću zaposlenih.
Komentirajući Jovičićeve izjave, Davor Štern u HTV-ovoj emisiji Studio 4 rekao je da ukoliko Jovičić kaže da nema nikakvog problema, jer je rafinerija prekinula grijanje na mazut, ako se grije na struju i ako se granulira sumpor te ako se pazi na okruženje, onda ne bi trebalo biti problema i smrada te građani Slavonskog Broda ne bi trebali imati problema. Ali očito je da imaju, kaže.
“Jedino da netko stručan iz Hrvatske ide u rafineriju da vidi o čemu se stvarno radi, da razgovara s ruskim vlasnicima, može riješiti taj problem ili početi ga rješavati. Dok god se to stavlja na nivo političara, bojim se da velikog napretka neće biti”, dodao je.
Kada bi bosanskobrodska rafinerija stala, tamošnje bi gospodarstvo kolabiralo i to moramo imati u vidu te moramo biti razumni, smatra Štern. Rekao je kako je njima rafinerija okosnica gospodarstva i njezinim prestankom rada bi, ne samo radnici u rafineriji nego i kolateralne službe i privreda, pretrpjeli velike gubitke. Dodao je kako je broj radnika već smanjen sa 1700 na manje od 1000.
Komentirajući plinofikaciju rafinerije, rekao je kako za procesno postrojenje trebate postići određenu temperaturu, a ona se postiže zagrijavanjem. Ako se loži mazut koji dolazi iz visokosumporne nafte, onda on u sebi ima puno sumpora i to se ispušta u atmosferu kroz dim. “Dovođenje plina bi smanjilo taj dio zagađenja koji bi se koristio za energiju koja se koristi za zagrijavanje samih procesnih postrojenja u rafineriji, pojasnio je Štern. No, ne rješava se cijeli problem jer ako se prerađuje nafta sa visokim postotkom sumpora, nema granulacije sumpora jer bi se on morao vidjeti”, dodao je.
Što se tiče prelaska rafinerije na laku naftu, Štern kaže kako tu rafinerija nema nikakvog ulaganja, jedino je pitanje cijena nafte. Naime, visokosumporna nafta jeftinija je od lake nafte koja je niskosumporna i onda bi u ulaznom inputu morali plaćati više za nju.
