Štern: Treba zaobići robne burze, tamo su kladioničari koji zarađuju

davor štern
Foto: snimka zaslona

Cijene goriva nezaustavljivo rastu, litra benzina stoji gotovo 14 kuna. Postoji li gornja granica, treba li intervenirati država? Europa se pribojava nestašice plina, hrvatska Vlada poručuje: bojazni nema. Čekaju li nas iduće zime ugašeni pogoni i hladni domovi? U novoj europskoj energetskoj strategiji kakve se prilike otvaraju Hrvatskoj, jesu li projekti spremni?

U emisiji Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić gosti su bili državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić,  energetski analitičar Davor Štern, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Dalibor Pudić i prodekan za znanost i voditelj MBA studija Ekonomija energetskog sektora s Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Žiković. 

 

Milatić: Cijene goriva bez intervencije 2 kune veća

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić rekao je da će doći do nekakve intervencije oko cijena goriva ako bi eskalirala cijena na svjetskim burzama i kada bi te cijene bile još veće.

– Cijenu na svjetskim burzama formiraju trgovci. Ne mora značiti da ta roba toliko realno vrijedi koliko je na burzama, ali ona se plaća koliko je na burzama. Ako se cijene počnu dizati u nebeske visine onda treba potrošiti svu municiju potrošiti koju imamo da se čuva cijena. Nismo sretno zbog visoke cijene goriva, ali činjenica je da možemo ono što možemo. Cijena bi sigurno bila veća za dvije kune po litri da nismo intervenirali. Čekamo što će donijeti budućnost, ali pravac djelovanja je trošarinski fiksni dio jer se on reflektira i na građane i na poslodavce. To nam je bitno jer su poslodavci kičma sustava i oni su pod većim teretom energenata nego građani. Svugdje treba napraviti gdje se nešto može, a gorivo je nešto što će vrlo izvjesno biti, rekao je Milatić.

 

Zorić: Inflacija je kao infekcija, vrti se previše novca, treba mu vratiti vrijednost

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić rekao je kako se ne radi samo o gorivu, plinu i struji.

– Radi se o čitavom nizu drugih poremećaja. Cijene energije je u podlozi svih drugih cijena. Rast tih cijena je majka rasta svih drugih cjenovnih porasta i pritisaka na cijene. Mi to vidimo i osjećamo ne samo kroz povećane troškove nego i kroz inflaciju koja galopira prema 10%. Kad se ta dva čimbenika spoje onda ste na pragu krize. Kad se suočite s time tvrtke to pokušavaju rješavati unutarnjim izvorima, topi se dobit. Bez dobiti neće sutra biti ulaganja u razvoj, u investicije, neće biti porasta plaća. Ako se to sada potroši na ublažavanje udara onda je u konačnici upitan rast koji smo priželjkivali i projicirali na visoke stope. Mislim da se ne možemo koncentrirati samo na jedan sektor ili na jednu krizu. Ovo je sveobuhvatno, inflacija je najgora moguća bolest koja može zahvatiti gospodarstvo i to je isto kao i infekcija. To nije bolest koja je niknula iz gospodarstva, ona je došla izvana, inficira i jede supstancu. Mislim da bi se trebalo uhvatiti u koštac s time. Kriza je dobrim dijelom uvezena u Hrvatsku, kao i ona prethodna, izjavio je.

Zorić smatra da mi to ne možemo sami rješavati te da se moramo uskladiti na razinu EU.

– Priklanjam se teoretičarima da se u Europi i Americi vrti previše novca. Čuli ste da sad predsjednica Europske komisije govori o 300 milijardi eura. Te milijarde padaju kao kiša s neba, previše ih je. Europom cirkulira previše novca i zato on gubi na svojoj vrijednosti. Mislim da se tu nešto treba poduzeti i zaustaviti, novcu se treba vratiti realna vrijednost, a onda se i za taj isti novac mora moći kupiti sve ono što je potrebno. Osobno mislim da će energije biti, čak i ruske, samo je pitanje po kojim ćemo uvjetima dobavljati. Te energije ima diljem svijeta, sami Europa ih ne može riješiti preko vikenda, istaknuo je Zorić.

 

Štern: Ne smiju mešetari diktirati naš život

 

Energetski analitičar Davor Štern rekao je kako nema gornje granice do kuda može ići cijena goriva.

– Prevelika je količina novca u optjecaju i to dovodi da je novac obezvrijeđen. Inflacija je uvezena, globalna. Ono o čemu moramo razmišljati je to što je sada EU pokrenula procese koji su do sada bili nezamislivi. Tržišna ekonomija je dokazala da u ovakvim uvjetima ne funkcionira. Njemačka razmišlja o nacionalizaciji energetskih izvora, a Europa razmišlja o zajedničkoj kupovini energenata na bazi dogovora s proizvođačima zaobilazeći robne burze. To je jedini izlaz. Na robnim burzama sjede kladioničari, mešetari koji diktiraju naš život. To je potrebno. Razlike u cijenama koje plaćamo na benzinskim postajama ne ide većinom proizvođačima energetike nego trgovcima koji se kockaju na burzi, kupuju opcije, kupuju “futurse”, tamo ostaje novac, a mi plaćamo cijenu, smatra Štern.

 

Pudić podržava zajedničku nabavu

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Dalibor Pudić istaknuo je Hrvatska u puno boljoj poziciji nego većina zemalja EU-a što se tiče plina s obzirom na to da u većini zemalja EU-a uvoz plina gotovo 100%-tan.

– U Hrvatskoj ipak imamo vlastitu proizvodnju koja pokriva 30% domaće potrošnje, a i imamo širok spektar dobavnih pravaca. LNG terminal koji smo izgradili koji ima kapacitet 2,9 milijardi. Bez obzira na to što imamo jako dobro poziciju morat ćemo gledati cijelu EU, jer smo njezin dio i vrlo vjerojatno neće doći do situacije da jedna zemlja imao pokrivenost plinom 100%, a druga da nema ništa, izjavio je Pudić.

Dodao je kako se o govori o zajedničkoj nabavi u EU.

– Smatram da bi to bilo dobro. Manje države kojima treba manja količina sigurno će dobro proći u velikoj nabavi. Vjerojatno neće doći do nabave 400-500 milijardi kubika koliko Europa treba, ali treba nabaviti barem pola plina nabavom i osigurati različite dobavne pravce da ne bude ovisnost o jednom dobavljaču 40%, kao što je to sada o ruskom plinu. Pa i ako treba imati različite cijene, ali sigurnost dobave je veća i manji su rizici, naglasio je Pudić.

 

Živković: Ništa od zajedničke nabave

Prodekan za znanost i voditelj MBA studija Ekonomija energetskog sektora s Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Žiković je rekao kako zajednička nabava zvuči jako dobro, ali da od toga neće biti ništa.

– Ako pogledate kako se već sada ponaša Njemačka koja je sama započela razgovore s Katrom. Osnovni kriterij Katra je ako Njemačka uzima plin od njih, taj plin ne smije napustiti Njemačku. Zajednička nabava dobro zvuči – sigurnost, niža cijena ali ako se držimo realne politike mislim da neće biti ništa od toga i da će se opet svatko brinuti o sebi, rekao je Živković.

Dodao je kako sadašnja situacija, koliko god čudno zvuči, fenomenalna prilika za Hrvatsku.

– Konačno bismo mogli s EU sredstvima realizirati puno veći, kopneni LNG. Hrvatska bi mogla odigrati fenomenalnu karti i reći imamo ključ za otkinuti Srbiju  iz zagrljaja Rusije. To bi sigurno dobro zvučalo u briselskim hodnicima i mogli bi na taj način dobiti 500 milijuna eura za LNG terminal i 500 milijuna eura za plinovod, dakle ukupno barem milijardu eura. Mogli bi postati u budućnosti plinski hub gdje bi mi imali isto nekakvu referentnu cijenu te bi to Hrvatsku sasvim drugačije pozicioniralo u odnosi i na Mađarsku i na sve ostale, smatra Živković.

 

Milatić: Imamo spremne projekte

Milatić je komentirajući projekt “REPowerEU” spremnih 300 milijardi eura rekao kako imamo gotove projekte s građevinskim dozvolama, Plinacro ima spremne sve projekte, osim samo jednog dijela prema Slavonskom Brodu za koji kažu da im treba samo 6 mjeseci.

– Te projekte je već financirala EU s 50% proteklih godina. Plinacro ima kompletnu dokumentaciju za izgradnju novih cijevi i širenje kapaciteta od Omišlja prema Sloveniji i prema Mađarskoj. Maksimalni kapacitet prema Mađarskoj bio bi 6 milijardi kubika plina godišnje, a prema Austriji i Sloveniji 4,6 milijardi kubičnim metara plina. Rok za izgradnju je 36 mjeseci, rekao je Milatić.

Rekao je kako se ne bi išlo na gradnju kopnenog terminala, nego bi se postojećem LNG terminalu poduplao kapacitet. Što se tiče naftovoda spomenuo je da je njegov deklarirani kapacitet 20 milijuna tona godišnje, premda je projektiran na 30 milijuna tona.

– Jasno smo komunicirali Mađarskoj da pod sadašnjim kapacitetom prema njima možemo poslati 11,4 milijuna tona. Kompletna Mađarska koja troši 8 milijuna tona i Slovačka 6 milijuna tona mogli bi biti opskrbljivani naftovodom kojem se može povećati kapacitet. Janaf je sprema i dodatnim ulaganjem od 250 milijuna eura pojačaju od Slavonskog Broda do Mađarske granice dodatnih 10-11 milijuna tona kapaciteta, rekao je Milatić te naglasio kako Hrvatska ima povijesnu priliku da postane energetsko središte ovog dijela Europe.

 

Zorić: Hrvatskoj raste važnost u opskrbnom smislu

Zorić je rekao kako je Hrvatska mala zemlja no da joj raste važnost u opskrbnom smislu u odnosu na zemlje u okruženju koje su znatno veće od nas.

– Važnost ovisi o infrastrukturi i o položaju. Imamo položaj koji nam jamči te mogućnost, a i neke stvari smo na vrijeme napravili, rekao je navodeći LNG terminal.

– Sada smo u ratnoj situaciji, ne znamo koliko će to trajati. No, nema rata koji traje zauvijek, vratit će se za pregovarački stol i potpisati nešto. I europske kompanije se trčati tamo, ruske energetske kompanije bile su poželjne, to se razvijalo od 1970-ih godina i neće oni zauvijek nestati. Sada se treba koncentrirati na to da imamo sigurnu opskrbu i da opstajemo, ali i ne treba zanemarivati – svijet je svijet, ekonomija je ekonomija, nema izoliranih velikih moćnih zemalja, istaknuo je Zorić smatrajući da će se Rusija vratiti u igru.

Pudić također smatra da će se ponovno prigrliti ruski nafta i plin. Smatra da ako nikako drugačije onda će naći kupca po niskoj cijeni.

– Europa trenutno ne može bez ruskog plina, a da se to negdje ne osjeti. Imamo u Europi oko 250 milijardi kubika na LNG terminalima, a potrošnja je 500 milijardi kubika.. Rusija je dobavljala 200 milijardi kubika plina.  Situacija je da možda možete nadomjestiti 100 milijardi kubika kroz povećanje na LNG terminalima i različitim dobavnim pravcima, ali drugih 100 milijardi kubika morat će se proizvoditi električnom energijom iz ugljena ili nuklearnih elektrana ili da će doći do redukcije prirodnim ili prisilnim putem, rekao je.

Pudić: Ostati na sustavu grijanja kojeg imate

Pudić smatra da će plina biti za potrebe građana.

– Mnogi građani razmišljaju treba li zamijeniti energent, treba li kupiti peć na drva, treba li kupiti toplinsku pumpu. Ne smijemo dopustiti u Hrvatskoj da se dogodi da svi imamo alternativno rješenje jer će koštati daleko više nego što plaćamo plin. Preporučio građanima da ostanu na sustavu grijanja kojeg imaju. Premijer je rekao da će plina biti i tu poruku treba poslati nekoliko puta da dođe do svih građana da se ne kupuje alternativne peći, naglasio je Pudić.

 

Štern o velikim ulaganjima

Što se tiče velikih projekata Štern smatra kako se kratkoročno ništa ne može poduzeti.

– Povećanje LNG kapaciteta uz velika ulaganja nije opravdano. Rusija će se kad-tad probuditi. Zamislimo da nema Putina i da je rat završio. Rusija je prirodni opskrbljivač energenata za Europu. Ono što se može brzo napraviti je kopneno povezivanje. Već imamo vezu s Italijom i dogovor s Alžirom za dodatne količine plina koje bi prešle preko Italije je pitanje od nekoliko mjeseci. Trebalo bi od Dugopolja povući plinsku cijev dolje na jug i dobiti plin iz Turkmenistana, Azerbejdžana, Kazahstana i drugih zemalja koji dolaze južnim turskim tokom. Ne vidim da se to realizira, to je puno bolje. LNG-a neće biti dovoljno, nema dovoljno brodova za prijevoz. Moramo razmišljati o široj slici, ne samo o LNG-u. Slažem se, Hrvatska je na idealnoj poziciji da bude nekakvo čvorište, volio bih da bude i trgovačko, a ne samo transportno čvorište, uvjeren je Štern.

Dodao je kako se nada da će iduća zima biti pokrivena.

– Za sve dalje imamo vremena da se okrenemo u jednom i drugom pravcu, vidjet ćemo što će vrijeme donijeti, rekao je.

Milatić je rekao kako se razmišlja o opcijama koje je spomenuo Štern te da se na projektu cjevovoda od Dugopolja prema turskom toku radi već 15 godina no nije lako skupiti četiri države da se to realizira.

Živković smatra da bi jedini pravi novi dobavni pravac umjesto ruskog plina bio plin iz Irana, no to ne dopušta SAD.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.