Stanić: Kako su Vladine mjere zaobišle brojnije obitelji…

Foto: iStock, Bernard Čović/Glas Koncila, Fotomontaža: Narod.hr

Nakon što je Vlada Republike Hrvatske u četvrtak 8. rujna predstavila mjere za nošenje s energetskom i ekonomskom krizom, slijedila je u javnosti prilično siromašna rasprava o tome koliko su te mjere istinski zahvatile hrvatske građane i ekonomiju. Promidžbeni Vladin stroj koji je mjere upakirao u tablice i dijagrame te u spominjanje iznosa od više od 21 milijarde kuna koje će se utrošiti u sljedećem razdoblju kao da je više bio upregnut da otupi oštrice najavljenih prosvjeda nego da pokaže perspektivu uspjeha mjera. Oporba se, također, više usmjeravala na prizivanje rušenja vlasti nego na blizinu građanima u jednoj od težih kriza kroz koje prolazi suvremeno hrvatsko društvo, piše Branimir Stanić za Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, većina u društvenom, političkom i uopće javnom životu dosad nije uspjela kvalitetnije očitovati ili analizirati sve zamke i dobrobiti koje bi mogle doći od predloženih mjera, a iako je donekle poznato koliko će se za mjere utrošiti, i dalje je posve nepoznato koliko će one uistinu pomoći. Možda je to najplastičnije pokazala analiza u Jutarnjem listu, koji je u prilogu nakon donošenja mjera pokazao da će se na ograničavanju cijena nekolicine prehrambenih proizvoda uštedjeti najviše 50 kuna mjesečno po odrasloj osobi. Ni ekipa iz Jutarnjega lista nije mogla predvidjeti koliko će cijene drugih proizvoda rasti pa je čak moguće da potrošači na kraju mjeseca budu u još većem minusu, to jest da će se tih 50 kuna istopiti kao maslac na vrućoj tavi.

> Inflacija na visokih 12,3% u Hrvatskoj: Najveći porast cijena vezan je uz hranu i bezalkoholna pića

Ne ulazeći sada u svaku mjeru posebno, načelno se može steći dojam da su mjere više usmjerene na pomoć velikim trgovačkim lancima i poduzetnicima nego obiteljima s više djece i ostalim građanima. No najviše možda čudi to što predložene mjere nisu snažnije, sveobuhvatnije i dublje zahvatile obitelji s djecom koje su se dosad uvijek pokazale kao najveće žrtve kriza. Nije riječ o tome da mjere uopće nisu zahvatile obitelji, pogotovo preko dječjih doplataka, ali te su obitelji ipak u manjini. U tom smislu propustilo se nažalost razmišljati o dodatnom poreznom rasterećenju primanja zaposlenih roditelja.

Ovih dana to se zorno moglo vidjeti na primjeru plaćanja električne energije za kućanstva za koje je propisan limit, bez obzira na to koliko je u kućanstvu članova. Naime, svaka brojnija obitelj više troši električne energije pa je nepojmljivo da bi najskuplju energiju mogle plaćati najbrojnije obitelji. Slična je diskriminacija usmjerena i prema dijelovima Hrvatske koji se ne griju na plin, nego na struju… Neki su stručnjaci ocijenili da mjere ne će zahvatiti ni najsiromašnije građane, a kad se jednokratne naknade za umirovljenike i dječji doplatak rasporede po mjesecima, iznosi koji se dobiju doista postaju simbolični.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Ekonomistica Ivanov o Vladinim mjerama: Recesija stiže, ali ona koju su politika i institucije kreirali

Hrvatske mjere na tragu su mjera koje je najavila u godišnjem govoru o stanju Europske unije predsjednica Europske komisije u srijedu 14. rujna. Ni u njezinu govoru, kao ni u mjerama hrvatske Vlade, obitelji ne zauzimaju istaknuto mjesto, a pogotovo obitelji s više djece. Čini se da i Hrvatska i Europska unija s intenzitetom kojim proklamiraju zelenu i energetsku tranziciju istodobno oslabljuju brigu za obitelji. Budući da je jedino u kriznim vremenima opravdano poduzimati eksperimente (ako se ne uspije, nitko ne će previše zamjeriti baš zato što je kriza), možda bi i Hrvatskoj i institucijama Europske unije bilo blagotvornije kad bi barem na razini eksperimenta promicali tranziciju mjera usmjerenih prema obiteljima. Dosad se još nikad nije dogodilo da je društvo slabjelo kad su se osnaživale obitelji. Neka se pobije ta hipoteza.

O autoru

* Branimir Stanić je od 6. rujna 2020. urednik Glasa koncila, hrvatskih katoličkih tjednih novina s polustoljetnom tradicijom. Završio je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, teološku kulturu na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te upisao poslijediplomski studij na Sveučilištu u Salzburgu. U Glasu Koncila zaposlen je od 2007. kao urednik mjesečnoga magazina Prilika, a od 2013. je i zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila. Predavao je na Fakultetu Hrvatskih studija, uredio je više knjiga i izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.