Prosvjednim hodom pod nazivom “Stop Marakeškom sporazumu” duž Marmontove ulice i Rive u nedjelju je skupina građana u Splitu izrazila protivljenje tom sporazum te su pozvali Vladu da ga odbaci, ocjenjujući da da je “zloćudan i podvaljen” dokument kojim se žele omogućiti nesmetane migracije.
No, unatoč tome Vlada Andreja Plenkovića poslala je u Marakeš Davora Božinovića, te je tamo isti i usvojen.
Podsjetimo, Marakeški sporazum u središte je hrvatske javnosti došao 31. listopada kada je austrijska vlada priopćila kako neće potpisati globalni sporazum UN-a o migraciji, nakon što su mu potporu uskratile Sjedinjene Države i Mađarska i to zbog zabrinutosti da će on izbrisati razliku između legalne i ilegalne migracije.
Istog je dana iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za emisiju Bujica, voditelja Velimira Bujanca priopćeno: “Budite sigurni da neću potpisati ‘Marakeški sporazum’.”
UN je Newyjoršku deklaraciju za migrante i izbjeglice još 2017. godine odlučio pretvoriti u globalni kompakt o migraciji. Narod.hr je početkom ove godine u članku “UN nastavlja gdje je Bruxelles zapeo: Traže globalni dogovor o migraciji”, pisao kako će UN u 2018. godini na Generalnoj skupštini odlučiti održati međunarodnu konferenciju o međunarodnoj migraciji gdje bi uspostavili međunarodni dogovor o istoj.
Globalni kompakt ima tri faze, a treća se održala od veljače do srpnja 2018. godine, kada je zemljama članicama prikazan nulti nacrt globalnog kompakta, nakon čega se po nekoliko dana svaki mjesec pregovaralo i dogovaralo sa zemljama članicama o implementacijama samog dokumenta.
Što stoji u Marakeškom sporazumu?
U dokumentu koji ima 30-ak stranica, u točki 8. odjeljka “Naša vizija i vodeća načela” piše sljedeće:
“Ovaj Globalni kompakt izražava našu kolektivnu predanost poboljšanju suradnje oko međunarodnih migracija. Migracija je dio ljudskog iskustva kroz povijest, a mi prepoznajemo da je izvor blagostanja, inovacije i održivog razvoja u našem globaliziranom svijetu, i da se ti pozitivni učinci mogu optimizirati poboljšanjem upravljanja migracijom.”
Nadalje, u točki 12. pod kategorijom Zajedničke odgovornosti navodi se:
“On nastoji stvoriti pogodujuće uvjete koji omogućavaju svim migrantima da obogaćuju naša društva svojim ljudskim, ekonomskim i socijalnim sposobnostima.”
Zaključno, u samom dokumentu koji je neobvezujući pojmovi “obveza” i “obvezujemo” se, spominju se čak 45 puta!
