“Na položaj manjina u društvu u Hrvatskoj jako utječe stav vlasti prema njima, stoga je imenovanje na mjesto potpredsjednika Vlade važno za društvo na simboličkoj razini gdje će predstavnik manjine, Srbin, brinuti o ljudskim pravima u Vladi umjerenog desnog centra. To je prije koju godinu čak izgledalo nezamislivo, a zapravo oko tog ne bi smjelo biti tabua. Ovo je sad samo vraćanje na nešto što smo dostigli prije desetak godina i što se tad pokazalo dobrim za zemlju. Ovaj povratak na nekad dosegnute standarde pokazatelj je da smo kao društvo išli unatrag, što se, nažalost, dogodilo nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Činilo se u jednom trenutku da će proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji učiniti društvo demokratski zrelijim, da će demokratske institucije ojačati da se mogu oduprijeti populizmu i ekstremnoj desnici, ali to se, nažalost, nije dogodilo”, rekao je SDSS-ov Boris Milošević, koji je predložen za potpredsjednika Vlade za društvena pitanja i ljudska prava. Srpska manjina tako bi opet trebala imati potpredsjednika i to u Vladi Andreja Plenkovića.
O ZDS
“Svoj stav i stav stranke čiji sam član oko pozdrava „za dom spremni“ vjerujem ne treba posebno pojašnjavati. Naš stav je jasan i javno poznat. Interpelacija o pozdravu „za dom spremni“ već je bila u Hrvatskom saboru u prošlom sazivu i ja sam sudjelovao u raspravi u ime Kluba, a nakon rasprave smo i nas troje zastupnika glasali”, ističe.
“Ono što očekujem od Vlade u kojoj bih trebao sam sjediti je da napravi iskorak u tom pogledu. Nemam iluzija da će biti apsolutne zabrane, mada bih osobno volio da idemo prema kaznenom tretiranju tog pozdrava. Ono što očekujem jest da taj pozdrav neće imati pravo javnosti izvan iznimki koje je utvrdilo Vijeće za suočavanje prošlošću jer ni to se ne poštuje. Već to bih smatrao velikim korakom naprijed jer sadašnja situacija, gdje stavovi Visokog prekršajnog suda u slučaju Thompsona ili postupanje Državnog inspektorata proširuju te iznimke, nije dobro. Šalju se zbunjujuće poruke javnosti”, rekao je za Večernji list.
“Hrvatska ne može tolerirati ‘za dom spremni’. Ne može i ne smije ako želi dobro sebi. Naš stav smo višekratno javno iskazivali u saborskim raspravama u kojima smo tražili zabranu ili bolje zakonsko reguliranje kojim bi se jasno odredili parametri postupanja za policiju i pravosuđe, ali sve dosadašnje Vlade od 2000., od kada se pojavio problem pozdrava, nisu za to imale snage ili se time uopće nisu bavile. Sad imamo činjenicu višegodišnjeg egzistiranja pozdrava čija bi apsolutna zabrana tražila politički, a možda i društveni konsenzus i promjenu u svijesti društva, edukaciji mladih. SDSS nema toliku snagu i moć da promijeniti takve trendove”, dodao je.
> Nikad manje ‘manjinaca’ glasovalo za povlaštene liste: Samo 7,1 % Srba
> Nakon slučaja Đakićevog sina: Evo kakvu fotografiju su Pupovčeve Novosti objavile na naslovnici!
> Evo kakve su naslovnice objavljivale Pupovčeve ‘Novosti’, financirane iz hrvatskog proračuna!
> Tko je Boris Milošević kojeg je Pupovčev SDSS Plenkoviću predložio za potpredsjednika Vlade?
O dvojezičnim pločama
“Mislim da je realno očekivati napredak skoro 20 godina od usvajanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Još 2003. stav Vlade je bio da se manjine ne percipiraju kao problem, nego kao bogatstvo, što znači punu ravnopravnost i dostojanstvo svih građana Hrvatske uz osiguranje dosljedne primjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Ulazili smo u EU i obećali svojim potpisom da ćemo nastaviti jačati zaštitu manjina i i djelotvornom provedbom Ustavnog zakona, a gotovo da se počelo događati obrnuto”, kaže Milošević.
“Ono što je pogrešno u cijeloj stvari što se cijeli problem dvojezičnih ploča promatra kroz prizmu Vukovara i osjetljiva situacija u Vukovaru onda blokira rješavanje i u drugim sredinama. Pitanje ostvarivanja prava na jezik i pismo nije samo Vukovar, stoga bi važno bilo napraviti u tom pogledu napredak i poštivanje zakona u drugim sredinama. Što se tiče samog Vukovara, on je u specifičnoj situaciji jer sad imamo pored zakona i odluke Ustavnog suda koje se odnose na primjenu Ustavnog zakona i prava na jezik i pismo prema kojima treba postupati”, dodao je.
O doprinosu pripadnika srpske nacionalne zajednice stvaranju tenzija
“Realno, mislim da je riječ o mizernom postotku, pojedinačnim izoliranim incidentima koje osuđujem i ne podržavam. I političari iz redova srpske zajednice, kad nastupaju i govore o osjetljivim pitanjima, paze da ne dižu tenzije jer svaka napetost u društvu prelama se prije svega preko srpske zajednice u Hrvatskoj. Takvo nešto nama nije u interesu pogotovo dok u velikom dijelu javnosti postoje kriva uvjerenja i oko nekih pitanja koja ne bi trebala biti sporna. Tako i danas prevladava čvrsto uvjerenje da se Srbi lakše zapošljavaju u državnu službu i da im je dovoljno da se pozovu na propisano pravo prednosti. A to je notorna neistina”, kaže.
O potpori HDZ-u
“Nismo se premišljali jer smo imali suradnju s Plenkovićem u prošlom mandatu, a i ostali mogući partneri su nam bili poznati. Smatrali smo da ovaj umjeren HDZ koji je pomaknut prema desnom centru prihvatljiv za suradnju i da nema nikakvog razloga da se suradnja ne nastavi. Za nastavak suradnje nismo išli s nikakvim uvjetovanjem i ultimatumima, već dogovorom da nastavimo ondje gdje smo stali uz politiku koja će graditi bolju atmosferu u društvu”, priča.
O obilježavanju Oluje
“Bili smo na Ovčari nekoliko puta da se poklonimo žrtvama, čak je 2004. bio cijeli lokalni SDSS, ali i taj potez se stalno iznova preispituje kao da nismo sve ove godine učinili ništa u pogledu poboljšanja odnosa. Sama vojna akcija Oluja i cijeli rat je za srpsku zajednicu u Hrvatskoj osjetljivo pitanje koje nosi traumatično iskustvo. Razumijem da će me svi pitati za Knin, pogotovo u novonastalim političkim okolnostima, ali kao pripadnik srpske zajednice, želim misliti i na civilne žrtve iza Oluje i kako da njima iskažemo pijetet”, zaključuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
