Što se zapravo želi postići ‘jačanjem pravne procedure’ u ‘pravima transrodnih osoba’?

LGBT
Foto: Fah

U Hrvatskoj treba pojačati svijest o postojanju ‘transrodnih osoba’, ojačati pravne procedure putem kojih takve osobe ostvaruju svoja prava, ali i poraditi na prihvaćanju različitosti u društvu, upozoreno je u utorak u Hrvatskom saboru na tematskoj sjednici o statusu i pravima ‘transrodnih osoba’ koju je organizirao Milorad Pupovac, predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, na poticaj TransParenta – Inicijative za roditelje trans i rodno varijantnih osoba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Pupovac, pravobraniteljica i SDP lobiraju za Istanbulsku konvenciju

Mia Gonan, programska koordinatorica Zagreb Pridea, u izjavi za tportal je rekla kako “To treba biti čisto administrativna procedura u koju neće biti uključene nikakve medicinske procjene niti vještačenja, već se rješavati isključivo na temelju samoodređenja osobe.”.

Na načelnoj razini, problem je već u tome što mišljenje o nečijem rodnom identitetu daju druge osobe, dok bi se proces trebao temeljiti isključivo na osobnoj samoidentifikaciji, piše tportal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakonsko priznanje roda u Hrvatskoj regulirano je od 2014. godine, a iz Zagreb Pridea poručuju da propisana procedura krši tjelesnu autonomiju i ljudsko dostojanstvo transrodnih osoba.

“Kako bi te osobe ostvarile zakonsko priznanje roda, prisiljene su dobiti dijagnozu poremećaja rodnog identiteta, što predstavlja transfobno patologiziranje transrodnosti i nosi sa sobom nepotrebnu stigmu. Cjelokupan proces krši tjelesnu autonomiju, ljudska prava i dostojanstvo transrodnih osoba”, upozoravaju iz Zagreb Pridea, prenosi tportal.

> Pročitajte kako Peđa Grbin, LGBT udruga i pravobraniteljica Ljubičić promoviraju rodnu ideologiju!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, ratifikacijom Istanbulske konvencije Republici Hrvatskoj bi se nametnulo uvođenje termina “rod” u hrvatsko zakonodavstvo čime bi se otvorila mogućnost samoodređenja osobe o spolu na temelju obične izjave nadležnom tijelu. U članku 4. 3. stoji da će stranke provoditi Konvenciju bez diskriminacije po “rodnoj” osnovi, što znači da se odredbe o zaštiti žena u Konvenciji trebaju odnositi i na muškarce koji se izjašnjavaju kao žene (kao “transrodna” osoba). Stoga, ako bi se ustanovilo da je sadašnje uređenje promjene spola u dokumentima prema Zakonu o državnim maticama otežavajuće i “diskriminatorno” za one koji se izjašnjavaju da su suprotnog spola, tada bi se prema Konvenciji moglo tražiti da se zakon promijeni i unese način promjene spola u dokumentima na temelju obične izjave.

> Liječnici priznaju da ne znaju koja bi djeca trebala promijeniti spol, ali im to ipak čine

Milorad Pupovac je na skupu rekao kako ‘imamo pravni i medicinski okvir koji regulira to područje, ali nam nedostaje “uslužna i susretljiva” administracija koja bi ‘transrodnim osobama’ pomagala u rješavanju onoga što je prepoznato pravnim i medicinskim okvirom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Luna Sardelić iz udruge TransParent između ostaloga istaknula je i dugu i kompliciranu proceduru promjene spola.

U kontekstu medicinskih tretmana, upozorila je na nedostatak stručnjaka i neupućeno osoblje. Jedan od problema je, ističe, i činjenica da država ne pokriva ni jedan trošak koji se odnosi na medicinsku tranziciju.

> Velika opasnost za žene: Zagreb Pride se zalaže za “rodno neutralne” zahode i sportske discipline

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.