Aktualna izvješća DHMZ-a govore o grmljavinskom nevremenu u Dubrovniku i slaboj kiši na dijelu kvarnerskih otoka i Istre.
Prema podacima koje je Hini dao službenik DHMZ-a na postaji Dubrovnik, od 10 do 12 sati u tom je gradu palo 61 milimetara kiše po četvornom metru. Lokalni portali objavili su fotografije koje glavnu ulicu u gradskoj jezgri, Stradun, prikazuju pod vodom. Neslužbeni podaci navode podatke da je za dva sata palo 80 milimetara kiše.
Pod dojmom jučerašnjih poplava hrvatska javnost sa zabrinutošću prati najave prema kojima su navečer i noću ponovno moguće obilnije oborine.
Povremeno se očekuje kiša, obilnija ponovno navečer i u noći u Gorskome kotaru, Lici te središnjim i sjeverozapadnim krajevima. Na Jadranu promjenjivo, ponegdje uz prolaznu kišu ili pljusak, a navečer i u noći novo jače naoblačenje s izraženijom kišom, pljuskovima i grmljavinom, kaže se u važećoj prognozi DHMZ-a.
Prema posljednjim podacima o 24-satnoj količini oborina, najviše je kiše palo u Komiži, 117.6 milimetara, zatim na zračnim lukama Dubrovnik i Split, 76 i 73.2 milimetra. Istodobno na mjernim postajama u gradovima Split i Dubrovnik palo je 55.2 milimetra, odnosno samo 18 milimetara. U Imotskom je palo 63.9 milimetra, u Makarskoj 58.9, u Kninu 54.0, na Rabu 45.9 i Metkoviću 45 milimetra kiše.
Prema podacima neprofitne udruge “Crometeo”, koja okuplja ljubitelje meteorologije, u Vodicama je jučer do 17 sati palo 240 milimetara kiše, od kojih najviše u dvosatnom jutarnjem nevremenu: čak 164 litre.
Od početka rujna u Bjelovaru je već palo oko 100 milimetara kiše, dok za cijeli rujan višegodišnji prosjek iznosi oko 60 milimetara. U Dubovniku je tijekom rujna palo oko 240 milimetra, što je gotovo trostruko više od prosjeka za rujan (86 milimetara).
Prema ocjenama koje stručnjaci daju klimi na nekom području u odnosu na višegodišnji prosjek, tijekom dosašnjeg razdoblja rujna Split i Zagreb (Maksimir) su vrlo kišni, a u Dubrovnik ekstremno kišan.
Prema Atlasu klime Hrvatske DHMZ-a, najviše dnevne količine oborina u Dubrovniku za niz 1961.-1990. iznose 154 milimetra, najviše količine za jedan mjesec iznose 396 milimetara, a pale su tijekom prosinca, dok najviše oborine u rujnu za tridesetogodišnje razdoblje iznose 240 milimetara.
Najviše dnevne količine oborina za postaju Split – Marjan tijekom niza 1961.-1990. iznose 131,6 milimetara i pale su u kolovozu. Najviše mjesečne količine na Marjanu za to razdoblje iznose 296,3 milimetra i pale su u studenome, dok je tijekom najkišnijeg poznatog rujna na Marjanu palo 141,1 milimetara kiše.
