Privremeni predsjednik HNS-a, ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, u razgovoru za t-portal govorio je o svom odnosu s premijerom i o pitanjima HOS-ove ploče u Jasenovcu te o stajalištima Vlade po pitanju kurikulne reforme.
„Pozdrav ‘Za dom spremni’ neće biti u Jasenovcu. Naš stav je da ploče mogu ostati, dapače treba odati počast svim braniteljima, posebno onima koji su dali svoj život za domovinu i time stvorili preduvjete da Hrvatska bude samostalna, ali i razvijena država, na čemu sada upravo i radimo po primjerice pitanju reforme obrazovanja. No pozdrav ‘Za dom spremni’ će vrlo brzo nestati. (…)Stojimo iza toga da u Jasenovcu stvarno nije mjesto natpisu ‘Za dom spremni’. Plenković je rekao da će to riješiti. I hoće”, ističe Štromar.
Plenković: Kontekst logora i pozdrav ‘Za dom spremni’ ne idu zajedno u Jasenovcu
Podsjetimo, nedavno je isto izjavio i premijer Plenković: “Svima nam je jasno da kontekst ustaškog logora u Jasenovcu i pozdrav “Za dom spremni” u istom tom Jasenovcu ne idu zajedno”, dodajući da će u ožujku Vlada i zakonski regulirati ovu temu.
O tome hoće li novi zakon biti takav da će propisivati i sankcije za simbole iz Titove Jugoslavije Štromar se ograđuje: „Ne mogu ulaziti u to, vidjet ćemo kakav prijedlog će dati povjerenstvo (za suočavanje s prošlosti)“.
Štromar o ploči poginulim HOS-ovcima: Imamo dogovor s Plenkovićem, vrlo brzo je neće biti
Na pitanje o izjednačavanju simbola iz nacizma i NDH sa simbolima poput crvene zvijezde Štromar odgovara: „Mislim da previše razgovaramo o povijesti, o 40-im godinama prošlog stoljeća. Vrijeme je da idemo prema budućnosti, prema obrazovnoj reformi. Osim toga, prioritet je stabilnost zemlje, a to sigurno nećemo dobiti konstantnim podjelama na naše i njihove, lijeve i desne. To treba skinuti s dnevnog reda, takve stvari nažalost koriste salonski političari koji nemaju ni konkretnih ideja ni rješenja.“
Što s kurikulnom reformom?
Nakon dugotrajnog sastanka premijera i ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak utvrđeno je da je reforma obrazovanja prioritet partnera u Vladi, ističe Štromar i navodi kako je postignut dogovor oko svih aktivnosti vezanih uz nastavak kurikulne reforme.
„Također, jedan od zaključaka je da Dijana Vican, koja je na čelu Posebnog stručnog povjerenstva, mora do 8. rujna, što je krajnji rok, predati finalnu verziju akcijskog plana koji će biti podloga za sve daljnje aktivnosti za nastavak ‘kurikularne’ reforme. Nakon toga slijedi transformacija Posebnog stručnog povjerenstva, odnosno institucionalizacija, a u cilju da bi se dalo još više na važnosti provedbi Strategije i ‘kurikularn’ reforme. I posljednji, ali i najvažniji zaključak je da se u školskoj godini 2018./2019. krene s pilot fazom Cjelovite ‘kurikularne’ reforme. Ti zaključci su nužni i predstavljaju temelj za provođenje svih predradnji koje će rezultirati provođenjem pilot faze naredne školske godine, a zatim i provođenje kompletne ‘kurikularne’ reforme te reforme cijelog obrazovnog sustava“; kaže potpredsjednik Vlade Predrag Štromar.
Sastav spomenutog Povjerenstva formirat će se odmah nakon 8. rujna i roka za predaju finalne verzije akcijskog plana, navodi Štromar.
„U ovom trenutku nam je najvažnije provesti najbrži način da se s pilot projektom ‘kurikularne’ reforme počne u narednoj školskoj godini i to je stav koji smo usuglasili s partnerom u Vladi.“
Većina građana ne podržava koaliciju HDZ-a i HNS-a
Koalicija HNS-a i HDZ-a bila je svojevrsno iznenađenje, a o njihovu odnosu i suradnji Štromar ističe:
„Plenković i ja smo potpisali jednu platformu i držimo se te platforme, koja je i javno objavljena. Ta platforma ide k tome da građanima osiguramo kvalitetniji život i budućnost. Da napokon izađemo iz ideoloških rovova, da nema ‘naših i vaših’. To nam je cilj i na tome radimo. Uostalom, jako je bitna stabilnost zemlje. Između ostalog, zbog gospodarstva, a vidite da BDP raste, riješili smo gužve na ulazu iz Slovenije, sigurna smo zemlja te fondove EU-a koji su nam na raspolaganju trebamo brže i kvalitetnije koristiti. (…)Vjerujem da ćemo ono što smo dogovorili realizirati u najvećoj mogućoj mjeri.“
Stav o porezu na nekretnine
„HNS pozdravlja odgodu uvođenja poreza na nekretnine prvenstveno zato što smatramo da će uvođenje poreza na nekretnine biti moguće tek u trenutku kada svi preduvjeti budu zadovoljeni i posloženi i kada država za to bude spremna na svim razinama, uključujući sve jedinice lokalne samouprave“, navodi Štromar.
HNS-ov Štromar otkrio što će biti s uvođenjem poreza na nekretnine
„Kad će to točno biti, u ovom trenutku ne mogu reći, ali ćemo zasigurno prije toga raspravljati o tome u Vladi, nakon što se prethodno utvrdi činjenična situacija, odnosno jesu li spremni načelnici, gradonačelnici i, naravno, građani. I u ovom slučaju pokazalo se da jedino argumentirana i zrela rasprava među partnerima može iznjedriti kvalitetna i mudra rješenja. HNS svoj stav o porezu na nekretnine nije mijenjao. Kao liberali generalno težimo manjim porezima te jeftinijoj i efikasnijoj javnoj upravi, iako ovaj porez i nije zamišljen kao novi namet, nego kao zamjena za neka postojeća davanja.“
Promjenu stava oko poreza na nekretnine s ulaskom u vladajuću koaliciju Štromar objašnjava:
„Eksplicitno smo bili protiv prijedloga uvođenja poreza na nekretnine 2012. godine, kada se planirao uvesti porez čija bi visina ovisila o vrijednosti nekretnine. Izračunala bi se osnovica na koju bi se onda plaćao određeni postotak, to je bilo prijedlog tadašnjeg ministra financija Slavka Linića. Bili smo protiv toga. Ovaj sad porez je u stvari komunalna naknada s koeficijentima koji uvažavaju stvarno stanje stana ili kuće. Starije građevine će biti manje oporezivane od novih. Dakle to zapravo i nije porez jer se ne računa kao postotak od procijenjene vrijednosti nekretnine. A zašto se uopće ovo zove porez na nekretnine, to je stvarno nejasno“, te naglašava kako bi on zadržao termin komunalna naknada.
