Voditelj izrade Studije utjecaja na okoliš mosta kopno – Pelješac Stjepan Kralj rekao je u četvrtak u Dubrovniku kako je u njoj glavni zaključak da je takav zahvat prihvatljiv za prostor i okoliš te kako nema bitnih utjecaja zbog kojih realizacija Pelješkoga mosta ne bi bila moguća.
Kralj je na javnom izlaganju te studije istaknuo kako utjecaja u prostor i okoliš ima, ali ne onih koji bi zaustavili gradnju.
“Glavni zaključak studije jest da je nakon svih potrebnih provedenih procedura zahvat prihvatljiv za okoliš i prostor. Ima nešto manjih i nešto značajnijih utjecaja, ali nema vrlo značajnih utjecaja koji bi značili da je realizacija nemoguća”, rekao je Kralj.
Kao glavne prepreke projektu, Kralj je istaknuo da se most planira graditi u Malostonskom zaljevu, zaštićenom području zbog uzgoja školjaka, te kako je zbog toga posebna pozornost usmjerena prema tehnologiji i načinu izgradnje.
“Posvećena je posebna pažnja u smislu same tehnologije izrade mosta, njegove izvedbe i izgradnje da ta zagađenja budu minimalna. Zbog toga će se stupovi koji nose most izvoditi jedan po jedan, ne istovremeno jer bi u tom slučaju dolazilo do podizanja mulja na velikoj površini”, rekao je Kralj i dodao kako neće biti ni ispuštanja onečišćene vode s ceste u okoliš prije njezina pročišćavanja.
U sklopu te studije promatran je i utjecaj mosta na BiH, ponajprije kad je riječ o plovidbenom kanalu.
“Promatran je utjecaj mosta na BiH, dostavljeni su im svi materijali i čekaju se njihove primjedbe. Promet ispod mosta neće se zatvarati, a mislim da će za BiH dolazak na Pelješac s tim mostom biti olakšan”, rekao je Kralj.
Iako se primjedbe BiH tek očekuju, razmak između nosivih stupova je 285 metara, što je više nego što je traženo međunarodnim propisima. Most je dugačak 2404 metra, na njemu je predviđen po jedan vozni i jedan zaustavni trak u svakom smjeru, a moći će izdržati i potres od devet stupnjeva po Richteru.
Na mostu je predviđena i zaštita od strujanja zraka kako se ne bi zatvarao promet bez obzira na smjer vjetra.
