Pozitivni događaji 2022.: Hod za život u 11 hrvatskih gradova, ukidanje Roe vs. Wade, presuda u korist roditelja odgojitelja, Vatreni…

2022.
Foto: Saša Ćetković, fah; fotomontaža: narod.hr

Početak 2023. prilika je da se osvrnemo i ocijenimo događaje u godini koja je iza nas. Ovom prilikom izdvojili smo nekoliko značajnih pozitivnih događaja koji su obilježili prošlu 2022. godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hod za život – u čak 11 hrvatskih gradova!

U godini koja je za nama, nakon razdoblja režima zaštite od koronavirusa, ponovno su se počele održavati manifestacije Hod za život. Hrvatska je tako u 2022. hodala za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti u čak 11 hrvatskih gradova: Zagrebu, Splitu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Sisku, Imotskom, Zadru, Pločama i Rijeci, Varaždinu i Vinkovcima.

Ova se manifestacija održava već sedmu godinu za redom. Počela se održavati u Zagrebu, a iz godine u godinu priključuje joj se sve više hrvatskih gradova. Ove je godine održano u rekordnom broju gradova, a najavljuje se da će ih iduće godine biti još više.

> Evo poruka sudionika Hoda za život: ‘Život je vrijedan od začeća, odlučimo se za život!’

Hrvatska je tako u svibnju i lipnju ove godine pokazala kako želi stajati uz one najslabije i najnezaštićenije. Donosimo spot s najljepšim zabilježenim trenucima iz svih 11 gradova:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S Hoda za život poslane su poruke podrške i malenom nerođenom Grgi Čavajdi, o čijoj se sudbini upravo u to vrijeme odlučivalo i čiji je prekid života zazivao zazivao velik dio medija i javnih osoba.

Proslavljena i povijesna odluka u SAD-u: Ukidanje presude “Roe protiv Wadea”

Vijest koja je bila posebno radosno dočekana na hrvatskim hodovima bila je ona o presudi Vrhovnog suda SAD-a koji je 24. lipnja poništio presudu u predmetu “Roe protiv Wadea” iz 1973. kojom je pobačaj zaštićen na saveznoj razini kao “ustavno pravo”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako se godinama raspravlja o ispravnosti ove presude, tek je sada Vrhovni sud donio konačnu odluku. Ona je otvorila prostor zaštiti života diljem SAD-a kojeg su mnoge savezne države već i ranije pokušale provesti, ali to nije bilo moguće zbog presude “Roe v. Wade” na razini cijelog SAD-a.

> Hod za život, obitelj i Hrvatsku u Rijeci: ‘Presudom Vrhovnog suda SAD-a jasno je dano do znanja da pobačaj nije ustavno pravo!’
> Hod za život: Pogledajte kako je Zagreb slavio život!
> Slovenka na Hodu za život: ‘Ne želim da Slovenija postane zemlja abortivnog turizma’

“Toliki nerođeni dobit će priliku živjeti. Znanost i hrabrost u kombinaciji rezultirali su da za posljedicu imamo zaštitu života. Ova presuda zaštitit će milijune žena od strašnog iskustva pobačaja – usmrćivanja vlastitog djeteta.

Ovo je vraćanje zakonske zaštite svoj nerođenoj  djeci!”, istaknuo je Ante Bekavac na Hodu za život u Rijeci koji je održan samo dan nakon povijesnog događaja u SAD-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sud poništio Tomaševićevu odluku kojom je ukinuo prava roditeljima odgojiteljima

Dobra vijest glede obitelji i života u ovoj godini bila je i odluka Visokog upravnog suda u Zagrebu koji je kao nezakonitu poništio prošlogodišnju odluku Grada Zagreba o de facto ukidanju mjere roditelj odgojitelj.

Sud je ukinuo odluku gradonačelnika Tomaševića i vratio mjeru roditelja odgojitelja natrag na snagu.

“Odluka o retroaktivnom ukidanju mjere roditelj odgojitelj koju je Grad Zagreb donio u prosincu nezakonita je”, odlučilo je u svibnju peteročlano sudačko vijeće Visokoga upravnog suda u Zagrebu. Evo izjava s konferencije udruge U ime obitelji nakon ove sudske odluke u svibnju:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Pobjeda roditelja odgojitelja: Sud srušio Tomaševićevu odluku o ukidanju te mjere!
> Pročitajte presudu kojom je Sud srušio Tomaševićevu odluku o ukidanju mjere roditelj odgojitelj

Iako je od ove sudske odluke gradska vlast ponovno pokušala nametnuti svoju volju i opet, neovisno o sudskom pravorijeku, naći način da roditeljima koji brinu o preko 20.000 djece u Zagrebu, oduzme njihova već ostvarena prava, ova odluka i dalje je na snazi te je prilično sigurno da takvi daljnji pokušaji gradske vlasti neće uspjeti.

Ipak, začuđuje činjenica da gradska vlast (Možemo) nije imala, nakon ove presude, potrebu ispraviti i ispričati se za nezakonit postupak niti promijeniti smjer svog postupanja.

Otvorenje Pelješkog mosta – nakon članaka Narod.hr pozvani i dubrovački branitelji zaslužni za obranu hrvatskog juga

Jedna od glavnih vijesti godine svakako je bila i otvorenje velikog i dugoočekivanog Pelješkog mosta. Njime je jug Republike Hrvatske konačno i kopnenim putem povezan s ostatkom hrvatskog državnog teritorija. Čin je to koji se čekao desetljećima, pa se stoga nije mogla sakriti veliko oduševljenje .

Izvođači, među kojima je bio Dubrovački simfonijski orkestar, Folklorni ansambl Linđo, Lado, klape, folklorna društva, na svečanoj su ceremoniji izveli prigodan program koji je djela hrvatskih skladatelja, tradicijske narodne pjesme i plesove – Linđo, vitešku igru Morešku…, domoljubnu glazbu…  Nakon toga dubrovački biskup Roko Glasnović blagoslovio je novootvoreni most, a preko njega su prošli hrvatski branitelji. Ispod mosta provezlo se na tisuće brodica, a Krila Oluje i svečani vatromet upotpunili su slavljeničko raspoloženje. Događaj je okupio predstavnike svih razina vlasti u Hrvatskoj, ali i u EU, te političare iz različitih opcija.

Ono što je djelomično zasjenilo ovaj veličanstven događaj bila je činjenica da na svečanu ceremoniju isprva nisu bili pozvani i predstavnici hrvatskih branitelja koji su još 1991. sačuvali dubrovačko područje od neprijateljskog zauzeća. U tjednu uoči otvorenja pojavila se vijest kako dubrovački branitelji nisu dobili poziv na sudjelovanje u svečanosti koju je režirao Krešimir Dolenčić. Sve je prokomentirala i TV urednica Ivana Petrović koja je u objavi poručila kako je nečuveno da na otvorenju Pelješkog mosta ne sudjeluju dubrovački i korčulanski branitelji koji su 1991. i obranili Pelješac.

> Poznata urednica prozvala Dolenčića: Otvaranje Pelješkog mosta bez branitelja Dubrovnika i Pelješca?!
> Dubrovački branitelj Mujan za Narod.hr: Bit ćemo na otvorenju, nije samo Dolenčić problem, to radi veći krug ljudi
> Zasluge dubrovačkih i korčulanskih branitelja koje Dolenčić nije zvao na otvorenje Pelješkog mosta
> Dolenčić nije pozvao branitelje na otvaranje Pelješkog mosta: Prisjetimo se kako je Thompsonu isključio mikrofon na dočeku Vatrenih

U nizu članaka koje je Narod.hr tih dana objavio o ovoj temi pokazali smo kako hrvatski jug, koji se sada Pelješkim mostom spaja s ostatkom RH, ne bi niti bio dio Hrvatske da nije bilo žrtve tih ljudi. U intervjuu za Narod.hr o tome je govorio predsjednik Udruge branitelja Dubrovnika, poznat i kao i heroj bitke za Čepikuće – Marko Mujan. Nakon niza naših objavljenih članaka, on je, kao predstavnik branitelja, ipak pozvan na otvorenje, tek nekoliko dana prije svečanosti.

Bronca Vatrenih i veličanstven doček

Veliki sportski hrvatski uspjeh kojeg su Hrvati proslavili onako kako samo oni to znaju i mogu, bila je svakako osvojena bronca hrvatskih nogometaša na svjetskom prvenstvu u Katru. Upravo taj događaj obilježio je završetak ove godine te je cijela nacija još uvijek u ponosnom slavljeničkom raspoloženju.

> Vatreni spasili doček: Pjevala se i neslužbena himna reprezentacije – Thompsonova ‘Lijepa li si’
> Dalić poslao poruku kritičarima i pobjedu posvetio hrvatskom narodu i hrvatskim braniteljima
> Dalić u Livnu dobio krunicu: ‘Krunica je uvijek uz mene, i neka bude uz vas’

Nakon što su prije četiri godine na Svjetskom prvenstvu igrali u finalu te osvojili srebro te veličanstveno dočekani u Hrvatskoj, sada su nogometaši s izbornikom Zlatkom Dalićem uspjeli ponovno ostvariti izvanredan uspjeh – osvojiti brončanu medalju.

Ono što je posebno učinilo ponosnom hrvatsku javnost, a i zadivilo svijet, bilo je zajedništvo i skromnost hrvatskih reprezentativaca, kao i njihovo domoljublje i promicanje obiteljskih vrijednosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.