Marijanski blagdani uvijek ispunjavaju vjerničko srce toplinom i radošću, posebno u ovim jesenskim danima, kad vene lišće i kad je sunčane svjetlosti sve manje, a mraka i studeni sve više. Danas istodobno slavimo čak dva marijanska blagdana, što radost i nadu udvostručuje.
Prikazanje Blažene Djevice Marije
Godine 543. posvećena je crkva svete Marije Nove, podignuta kraj jeruzalemskog hrama i tu posvetu slavimo zajedno s istočnim kršćanima. Marija se od djetinjstva posvetila Bogu, potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svojem bezgrešnom začeću. Danas se sjećamo tajne potpunog prikazanja, darivanja i posvećenja Bogu One, koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve.
Apokrifna književnost, ispunjena brojnim legendama, izvještava o Marijinom prikazanju kao o izuzetno svečanom činu, popraćenom mnogim čudesnim događajima.
Do ulaza u hram bilo je 15 stuba, kojima se Marija sama popela. U hramu su joj hranu donosili također anđeli.
Apokrifni pisci žele u stvari istaknuti da je Marija od prvog trenutka svoga postojanja bila puna milosti i da je bila predodređena za dostojanstvo bogomajčinstva, kojim je nadišla i same anđele.
Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina, svetinjom nad svetinjama, u koju se spustio i nastanio Najsvetiji, Sin Božji. Ona je prikazana, posvećena Bogu, određena za velike stvari, za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka.
Radi se o velikoj tajni utjelovljenja, u kojem je i Marija svim svojim bićem sudjelovala. Prikazanju Blažene Djevice Marije posvećene su mnoge crkve i kapele širom svijeta i hrvatskih krajeva (Medviđa kod Benkovca, Pristeg kod Benkovca, Kistanje).
Gospa od Zdravlja
21. studeni Crkva slavi i kao spomendan Gospe od Zdravlja. Raširen je u svim hrvatskim krajevima, a osobito u južnoj Hrvatskoj gdje je došao iz područja s druge strane Jadrana.
Spomendan se slavi u pobožno sjećanje da je Bog odabrao jednu skromnu i samozatajnu djevojku iz Nazareta, Izraelku Mariju kao onu koja će roditi Njegovog Sina.
Današnja svetkovina slavi čin Marijinog potpunog prikazanja, darivanja i posvećenja Bogu.
Zanimljivo je da i istočna pravoslavna crkva istog dana slavi spomenuti blagdan, što također govori o zajedničkom korijenu katoličke i pravoslavne crkve, i potrebi njihovog približavanja.
Tako časoslov Katoličke Crkve govori i ove riječi: „Na današnji dan (god. 543) posvete crkve Svete Marije Nove, podignute pokraj jeruzalemskoga hrama, zajedno s istočnim kršćanima slavimo „posvetu“, kojom se od djetinjstva posvetila Bogu potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svome bezgrješnom Začeću.”
Blagdan Gospe od Zdravlja povezan je s kugom u Veneciji
U hrvatskim krajevima pod mletačkom vlašću postoje brojne crkve i kapele podignute u čast Gospe od Zdravlja.
1630. godine strašna kuga harala je Mletačkom Republikom, a u samoj Veneciji odnijela je više desetaka tisuća života. Mletački dužd obratio se Gospi za pomoć i zavjetovao se baš na današnji dan da će, ako prestane kuga, podići velebnu crkvu njoj u čast.
Kuga je prestala, a 1687. godine podignuta je u Veneciji crkva Madonna della salute. Pobožnost prema Gospi od Zdravlja je preko mora došla i u hrvatske krajeve.
