Sud časti Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) ocijenilo je da su uočeni sporni elementi u Ugovoru o pružanju PR usluga između PR tvrtke Grizli komunikacije d.o.o. i Braunsberger Holding GmbH te Komunikacijskog strategiji za projekt West Gate, u kojem se jamči osiguranje medijskog prostora, plaćanje na temelju ostvarenih rezultata, obećanje suradnje predstavnika državnih institucija i utjecaj na postupke u tijeku.
Mediji su prošli tjedan objavili da su u posjedu ugovora između Grizli komunikacija s austrijskim Braunsberger Holdingom za PR usluge vezano za njihov spor s austrijskom tvrkom Focus Invest oko trgovačkog centra West Gate kod Zagreba. Prema medijskim napisima u ugovoru je navedeno da će Grizli otvoriti tu temu preko nekih portala, ponuditi je Večernjem ili Jutarnjem listu, te otvoriti temu u emisiji na HTV-u. Tvrde i da u ugovoru stoji kako bi u takvoj emisiji sudjelovali neki Mostovi članovi Vlade i državni dužnosnici, te da Grizli može povezati Braunsberger s ključnim Mostovim ministrima. PR agencija Grizli u kampanji je zastupala Most nezavisnih lista.
Potaknut zanimanjem javnosti za ‘slučaj Grizli’ Sud čast HUOJ-a pokušao je utvrditi postoji li opravdana sumnja da je došlo do povreda profesionalnih i etičkih standarda struke za odnose s javnošću u Ugovoru o pružanju PR usluga, priopćio je HUOJ na svojim internetskim stranicama.
Mišljenje Suda časti HUOJ-a je kako je garantiranje objava u točno određenim medijima s točno određenim sadržajem (“za korist” odnosno “na štetu“ određene strane, i sl.) suprotno pravilima struke za odnose s javnošću. Ta se praksa može protumačiti i kao nedopušteni utjecaj na neovisnost medija i autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke, pa čak i kad je vezana uz naknadu za uspješnost u odnosu na aktivnosti koje mogu ili ne moraju rezultirati ostvarenjem određenih zacrtanih ciljeva.
Garantiranje medijskog prostora i utjecaja na medije izravno je kršenje i Zakona o medijima, ističu iz Suda časti HUOJ-a.
Nadalje, dodaju, određivanje naknade za uspješnost etički je i profesionalno upitno kada se veže uz garanciju medijskog prostora ili ostvarenje određenog broja medijskih objava u određenim medijima s točno određenim sadržajem ili bilo koju drugu aktivnost čije provođenje ovisi o drugim osobama i organizacijama, odnosno nije rezultat legitimnih napora pružatelja usluge.
Stručnjaci za odnose s javnošću krše načelo profesionalne sposobnosti Etičkog kodeksa HUOJ-a kada pristaju na uvjete suradnje koji uključuju osiguranje određenog broja objava u medijima kao kriterija uspješnosti, smatra Sud časti HUOJ-a.
Tumače kako dogovaranje kontakata i sastanaka s predstavnicima državnih institucija samo po sebi ne mora biti nedopušteno ili protivno pravilima struke i da je javno zagovaranje legitimna aktivnost u demokratskim sustavima. Međutim, kako ističu, navođenjem imena pojedinih predstavnika državnih institucija implicira se njihova suradnja, što može utjecati na percepciju javnosti da oni nisu nepristrani i neovisni u obavljanju javne dužnosti.
Suprotno je pravilima struke kao sadržaj usluge navoditi ili implicirati suradnju predstavnika državnih institucija (gostovanje u emisijama i slično), posebno ukoliko se to veže na točno određenu temu s unaprijed definiranim zaključkom (da je neka stana slijedom nekih okolnosti profitirala ili slično).
Situacija koja izgleda kao sukob interesa može biti dovoljna da negativno utječe na povjerenje javnosti u nepristranost predstavnika državnih institucija. Navedeno narušava povjerenje u nositelje vlasti, u čemu stručnjaci koji se bave odnosima s javnošću, ne bi smjeli sudjelovati jer se time krše načela profesionalne neovisnosti te transparentnosti i sukoba interesa Etičkog kodeksa HUOJ-a, upozorava se u priopćenju.
Svaka kampanja koja ima za cilj stvoriti javni pritisak kako bi se utjecalo na institucije pravne države i postupke u tijeku, je neetična, a posebno ako je cilj takve kampanje “podizanje optužnice”. Na Državno odvjetništvo ne bi se smjelo utjecati medijskim pritiscima, naglašavaju iz HUOJ-a.
Povredu etičkih standarda struke predstavlja i namjera intenzivnog medijskog praćenja u korist klijenta i protiv treće strane kao motiv Državnom odvjetniku da pokrene radnje protiv treće strane i imenovanih osoba pa čak i kad je vezana uz naknadu za uspješnost. Stručnjaci za odnose s javnošću ne bi smjeli u svojim ponudama definirati aktivnosti koje za cilj imaju utjecaj na tijek i ishod pravosudnih postupaka te rad državnih odvjetnika, navodi se u mišljenju Suda časti HUOJ-a.
Potreba definiranja i objave smjernice za etično i transparentno javno zagovaranje
Stoga, Sud časti predlaže pokretanje postupka izmjena i dopuna Etičkog kodeksa HUOJ-a kako bi se preciznije (re)definirale njegove pojedine odredbe i pružile relevantne smjernice za etičko ponašanje stručnjaka za odnose s javnošću u odnosu na pojedine probleme uočene u praksi.
Poziva i medije, a posebno javnu televiziju, da donesu uređivačke politike koje će na transparentan način definirati odnose između stručnjaka za odnose s javnošću i novinara, urednika i redakcija te propisati kriterije za sudjelovanje u emisijama.
Također poziva sadašnje i potencijalne klijente agencija za odnose s javnošću, ukoliko su u nedoumici oko pojedinih odredbi ugovora za zastupanje u odnosima s javnošću, da se obrate Sudu časti.
Sud časti HUOJ-a preporuča Upravnom odboru HUOJ-a da se, u trenutku kad ne postoji Zakon o lobiranju niti smjernice Hrvatskog društva lobista, definiraju i objave smjernice za etično i transparentno javno zagovaranje, stoji uz ostalo, u mišljenju Suda časti HUOJ-a.
Predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću je mr. sc. Aleksandra Kolarić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
