Sastanak premijera Andreja Plenkovića i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, HDZ-ova partnera u parlamentarnoj većini, jučer je završen jednim konkretnim dogovorom vrijednim 280 milijuna kuna.
> (VIDEO) Otvoreno o dogovoru Plenkovića i Bandića: Korupcija zbog političkog trgovanja?
> Dr. sc. Mato Palić: “Već se skuplja probrana ekipa u APIS-u…”
Država će, naime, od Grada Zagreba kupiti 49 posto udjela u tvrtki Apis IT, jednoj od najprozivanijih tvrtki u Hrvatskoj. Država je vlasnik druge polovice Apisa, a nakon što se realizira transakcija, bit će stopostotni vlasnik te tvrtke. Ministarstvo državne imovine naručilo je procjenu vrijednosti 49 posto udjela Grada Zagreba u Apisu, nakon što se Bandić još u travnju obratio tom ministarstvu i Ministarstvu financija s ponudom o prodaji gradskog udjela, i dobilo je procjenu vrijednosti na 280 milijuna kuna, doznaje Večernji list.
U Ministarstvu državne imovine potvrdili su da je napravljena procjena i prikupljena sva relevantna dokumentacija te da će konačnu odluku o kupnji Apisa donijeti Vlada. U tom ministarstvu nisu otkrivali svotu procjene. Prije točno četiri godine u HDZ-u se razmišljalo čak i o privatizaciji Apisa kao i Fine i OIV-a, pa ovaj potez pomalo čudi, odnosno upućuje na politički dogovor dvaju partnera, Plenkovića i Bandića, koji će u zagrebački proračun upumpati 280 milijuna kuna, odluči li Vlada po toj cijeni otkupiti Apis.
Nejasno je, naime, što će državi puno vlasništvo u toj tvrtki, bez obzira što ta agencija najveći dio poslova radi za državu. U Ministarstvu državne imovine kažu pak da je to tvrtka od posebnog interesa za RH. Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama mjesto je gdje se obrađuju rezultati izbora, ali i provjeravaju potpisi koje prikupljaju referendumske inicijative.
Prozivanja na račun tvrtke
Nakon što su Vlada i bivši ministar uprave Kuščević ustvrdili da ima 40.000 nečitkih potpisa te odbacili referendume za izmjenu izbornih pravila i protiv Istanbulske konvencije, na Apis, Vladu i ministra krenula je kampanja pokretača referendumskih inicijativa koji su upozoravali da su potpisi pokradeni.
Apis je kao mjesto na kojem su mu ukradeni glasovi bio prozvao i bivši šef HDZ-a Tomislav Karamark. Apis je u medijima prozivan i kao tvrtka za uhljebljivanje SDP-ovih kadrova (pisalo se o 114 članova ili osoba rodbinski ili interesno povezanih sa SDP-om)…
Vlada je još 2014., a tada ju je vodio SDP-ovac Milanović, u plan upravljanja državnom imovinom za 2015. stavila otkup Apisa, ali transakciju će realizirati tek Plenkovićeva Vlada. Tada su bila objašnjenja da je broj poslova koje Apis radi za državu dosegao 85 posto, a nekad je ta agencija uglavnom radila za Zagreb.
Prije pet godina pisalo se da bi Zagreb za Apis od države mogao dobiti 200 milijuna kuna, procjena je sad porasla za još 80 milijuna. Dogovor o Apisu zasjenio je povod sastanka Plenkovića i Bandića. Između Vlade i Grada Zagreba ostalo je neriješeno pitanje GUP-a kao i Bandićevo nezadovoljstvo četvrtim krugom porezne reforme jer Grad Zagreb ostaje bez 200 milijuna kuna. Plenković je Bandiću, doznajemo, obećao kompenzacijske mjere kojima će se taj gubitak pokriti, a Bandić je svoje nezadovoljstvo obrazložio time da se nastavlja politika kojom se smanjuju prihodi Grada Zagreba. Kada je riječ o GUP-u, premijera je na sastanku zanimalo u kojoj je fazi procedura donošenja tog plana pa su mu predstavnici Grada Zagreba odgovorili da je Grad prije sedam dana, nakon što je unio ispravke, GUP ponovno poslao Ministarstvu graditeljstva. U HDZ-u kažu da će GUP na usvajanje u Skupštinu kad resorno Ministarstvo da zeleno svjetlo, a gradski će HDZ prije toga ponovno raspravljati o GUP-u, ali i podržati taj dokument.
O GUP-u nakon analize
O državnom proračunu i podršci Bandićevih zastupnika, kako doznajemo, nije se ni razgovaralo, ali podrška proračunu ne smatra se upitnom. Nakon sastanka koji je trajao gotovo tri sata Plenković je izvijestio kako se govorilo o nizu projekata važnih za razvoj Zagreba, od onih koji su već u fazi provedbe u vrijednosti većoj od 1,3 milijarde kuna, do nekih budućih kao što su prometno povezivanje grada i zračne luke prugom, projekta Gredelj, projekta dječje bolnice, Imunološkog zavoda, projekta Zagreb na Savi…
Na pitanje hoće li HDZ podržati GUP u Skupštini, Plenković je kazao da bi pričekao stručnu analizu, pa će nakon toga donositi “odgovarajuće odluke”.
Resorni ministar Predrag Štromar (HNS) ustvrdio je da Ministarstvo radi na provjeri zakonitosti GUP-a bez politikantstva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
