Švedska ima značajno manji porast novozaraženih od Danske, Njemačke i Austrije

Švedska je u odličnoj epidemiološkoj situaciji u odnosu na neke od najprocijepljenijih država u Europi.

Promjena epidemiološke slike

Čitajući većinu hrvatskih medija stječe se dojam da je Hrvatska kao izolirani otok u kojoj pandemija raste neovisno od situacije u Europi. Naravno, to nije istina. Neke države koje su do jučer imale puno veće pandemijsko širenje od Hrvatske trenutno stagniraju. A u drugima broj zaraženih tek počinje rasti.

Litva, Latvija, Bugarska i Rumunjska su donedavno imale najveći pandemijski rast, ali su posljednjih dana počele stagnirati. S druge strane, visoko procijepljene države kao Irska, Nizozemska, Austrija, Danska i Njemačka baš ovih dana doživljavaju veliki rast broja zaraženih.

Švedska – vlastita pandemijska politika bez lockdowna

Vrlo zanimljiv je slučaj Švedska, država koju su 2020. kritizirali oni koji su zagovarali represivne mjere i ‘lockdown’. Švedska je kao izolirani europski otok imala vlastitu pandemijsku politiku blagih mjera. Uključivale su mnogo opušteniji odnos prema maskama, odlasku djece u škole, druženju i ‘lockdownu’. Analiza BBC-a prikazuje da je švedski pristup dao rezultate, a da njegovi kreatori očekuju i bolje u dugoročnom razdoblju. Švedski epidemiolozi priznaju da nisu dovoljno zaštitili u početku epidemije domove za stare, s čime se povezuje i značajan ukupan broj umrlih. Trenutno je stopa smrtnosti u Švedskoj 1,28, dok je u Hrvatskoj 1,9.

Švedska vlada bila je izložena kritiziranju medija i dužnosnika diljem svijeta. Predviđanja propasti švedskog modela bila su sveprisutna. Mjesecima kasnije, čak i kada je postalo jasno da Švedska nije pandemijski propala kako su mnogi pretpostavili da će to biti, bilo je uobičajeno vidjeti članke koji švedsku politiku protiv COVID-a proglašavaju “katastrofom”.

Grafikon pokazuje jasno: danas je Švedska jedna od država koja ima najveću kontrolu nad pandemijom Covid-19.

Foto: Facebook

Izvor: narod.hr/Facebook