Talijanski iredentizam: Policija u Rijeci uhitila još dvojicu Talijana kod kojih je pronađena povijesna zastava Kraljevine Italije

Foto: Twitter

U nastavku postupanja policije u četvrtak oko 13.50 sati ispred Guvernerove palače u Rijeci policijski službenici pronašli su još dvojicu državljana Italije, u dobi od 55 i 19 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kod njih je također pronađena povijesna zastava Kraljevine Italije te ih je policija spriječila u namjeri njezina isticanja, prenosi RTL.

Na hrvatski konzulat u Trstu iredentisti zalijepili plakate u čast D’Annunzijevog zauzimanja Rijeke, MVEP osudio postavljanje spomenika

Predsjednica o spomeniku D’Annunziju: ‘Podizanje spomenika u Trstu kojim se veliča iredentizam i okupacija su neprihvatljivi’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je talijanski iredentizam, pokret kojemu je cilj pripojenje Istre i Dalmacije Italiji?

Tko su talijanski iredentisti koji teže pripojenju Istre i Dalmacije i koliko je snažan njihov pokret?

Obojica su privedena u policiju te je nad njima u tijeku kriminalističko istraživanje, javljaju iz PU primorsko-goranske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zastava Kraljivine Italije u Rijeci

Podsjetimo, stotu obljetnicu talijanske okupacije Rijeke, grupa talijanskih neofašista odlučila je proslaviti tako da je ispred bivše Guvernerove palače razvila trobojnicu Kraljevine Italije – države u čije je ime fašist Gabriele D’Annunzio okupirao grad 1919. godine, piše Il Giornale.

Potvrdila je to i riječka policija, koja je nakon dojave reagirala i uklonila zastavu. Dojava je zaprimljena jutros u 6,45 sati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz zastavu su pronađeni i propagandni materijali, koji za Rijeku i Hrvatsku, baš poput zastave na Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, predstavljaju iredentističku provokaciju.

Fotografiju izvješene zastave objavio je novinar Cristiano Puglisi:

Što je talijanski iredentizam?

Talijanski iredentizam naziv je za talijanski pokret iz 19. stoljeća, nastao nakon ujedinjenja Italije, koji je cilj bio je pripajanje Italiji teritorija susjednih država (prvenstveno Austro-Ugarske) na kojima je živjela značajnija talijanska nacionalna manjina (pri čemu su u Talijane ubrajani govornici talijanskog) te bivših posjeda država sa područja Italije (primjerice, Mletačke Republike).

Područja na meti talijanskog iredentizma uglavnom su bila Istra, Venecija-Julijska krajina, Trst, Rijeka, Dalmacija s Bokom kotorskom, grčki Jonski otoci, Nica, Savoja, Korzika, Malta, Ticino te Južni Tirol. U velikoj većini teritorija koje su svojatali talijanski iredentisti, etnički Talijani su bili manjina.

Talijanski iredentizam prisutan je i danas. Tako primjerice u Italiji postoje samoprozvane „općine“ dalmatinskih gradova „u egzilu“. Godine 2001., talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi dao je zlatno odličje (Medaglia d’oro al valor militare) Slobodnoj talijanskoj općini Zadar u egzilu te tako nagradio organizaciju koja odbija priznati pripadnost Zadra Hrvatskoj.

Dana 12. prosinca 2007., Talijanska pošta je izdala marku s fotografijom grada Rijeke uz popratni tekst “Rijeka – istočna zemlja nekoć dio Italije” (Fiume-terra orientale già italiana). Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova tada je uputilo prosvjednu notu Italiji zbog poštanske marke s nacionalističkim natpisom. Težina tog čina se može vidjeti u uporabi prijedloga i pridjeva – “già italiana” može također značiti i “već talijanska”. Marka je izdana u 3,5 milijuna primjeraka, ali na kraju nije puštena u optjecaj kako ne bi izazvala diplomatski sukob s hrvatskim i slovenskim vlastima.

To su samo neki od primjera otvorenog izražavanja iredentističkih težnji. Nije prvi puta ni da se one izražavaju u povodu odavanja počasti žrtvama partizanskih zločina bačenih u fojbe. U veljači 2007., na Dan obilježavanja žrtava fojbi, tadašnji talijanski predsjednik Giorgio Napolitano dao je izjavu u kojoj je pokolje u fojbama nazvao “barbarstvom stoljeća”, “posljedicom krvoločne slavenske mržnje” i “slavenskog aneksionizma”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.