Tko su bili i kako su poginuli HOS-ovci čiju bi spomen-ploču skidali Pupovac i HNS?

Foto: udhos-zagreb.hr

U subotu je medijsku pozornost izazvala izjava ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića u razgovoru za Večernji list u kojemu je između ostalog rekao da ploča u Jasenovcu zasad ostaje.

> Ministar Bošnjaković poručuje: Ploča HOS-a zasad ostaje – evo reakcija HNS-a, Pupovca…

“Vjerojatno neće biti uklonjena prije ožujka 2018.” kazao je HDZ-ov ministar upitan o HOS-ovo ploči u Jasenovcu, dodavši da se vrlo vjerojatno neće micati dok se ne donese novi Zakon. Istaknuo je također da ne postoji izričito uporište u zakonu kojim bi se te ploče maknule.

> Ministar Bošnjaković odgovorio HNS-u glede spomen-ploča u Jasenovcu

Na to je odmah reagirao HDZ-ov koalicijski partner, kojemu je po zadnjem istraživanju popularnost na uobičajenoj razini statističke pogrješke od 1,3 posto.

> Božinovićeva uhićenja u Kninu: Tko je i kada zabranio znakovlje legalne postrojbe Hrvatske vojske?

“Hrvatskoj nisu potrebna fašistička obilježja, niti građani zaslužuju da ih se opterećuje raspravama o temi koja mora imati samo jedan zaključak: uklanjanje ploče u najkraćem mogućem roku. Za HNS nije prihvatljivo partnerstvo u Vladi koja nije odlučna u provedbi postignutih dogovora, reformskih odluka i potpisanih sporazuma”, poručio je za Večernji list član Predsjedništva HNS-a Tomislav Stojak osvrćući se na Bošnjakovićeve izjave oko (ne)uklanjanja HOS-ove spomen-ploče poginulim hrvatskim braniteljima, legalne postrojbe Hrvatske vojske i to jedne od najboljih koja je zaslužna da danas i Tomislav Stojak možeme slobodno hodati Hrvatskom.

Ministar Bošnjaković uskoro mu je odgovorio.

“Ovdje je ključno da se nađe zakonito rješenje koje će biti u okvirima normativnog sustava koji imamo. Jasno je da je to moguće riješiti i ranije nego što povjerenstvo odradi posao na sveobuhvatni rješavanju pitanja simbola totalitarnih sustava. Dakle, vrlo je bitno kakav će stav zauzeti Ministarstvo uprave, koje razmatra ovo konkretno pitanje, i kakvo rješenje može predložiti. Moguće je dakle i ranije”, rekao je Bošnjaković misleći na rok povjerenstva u ožujku 2018.

> 18. kolovoza 1991. otet dr. Ivan Šreter – kako je Degoricija opisao sramnu ulogu Milorada Pupovca u slučaju Šreter?

Uz HNS, oglasio se i predsjednik SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac.

”Ovo što je iznio ministar Bošnjaković nisu usuglašeni zajednički stavovi. Mi očekujemo da vlada potvrdi stajališta koja imamo i ispuni ono što je dogovoreno, a to je – vremena da se čeka na uklanjanje ploče više nema!”, istaknuo je Pupovac.

> Hrvatski branitelji: Zašto se Domovinski rat dovodi u kontekst Drugog svjetskog rata?

Iako je temelj suvremene Hrvatske Domovinski rat i vrijednosti koje su proizašle iz njega, iako je Republika Hrvatska svojim zakonima zaštitila simbole (ratne zastave i znakovlje, službenih postrojbi RH), najednom se Domovinski rat dovodi u kontekst Drugog svjetskog rata, a hrvatski simboli na isti način na koji su velikosrpski agresori ocrnjivali Hrvate prozivaju ‘ustaškim’.

Pogledajte što o Jasenovcu 1991. kaže tzv. ‘Srpska vojska Krajine’ – oni koji su zaslužni za poginule HOS-ovce, čija su imena ispisana na spomen-ploči.

> Turudić: U institucijama RH rade srbočetnici koji su provodili agresiju i sudjelovali u rušenju ustavno-pravnog poretka RH

Hrvatske obrambene snage (HOS) bile su među prvim organiziranim vojnim jedinicama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.

U Hrvatskoj, HOS se kasnije integrirao u Hrvatsku vojsku početkom 1992. prilikom restrukturiranja vojnih snaga unutar Republike Hrvatske.

HOS-ovci su redovito bivali raspoređeni tamo gdje su bila najteža ratišta, od Sajmišta u Vukovaru do Srđa iznad Dubrovnika.

> Predsjednik Udruge dragovoljaca HOS-a: Mi HOS-ovci nemamo veze s NDH, zašto ‘Za dom spremni’ nisu zabranili od ’91. do ’95.?

Nakon što je 23. studenog 1991. objavljen proglas o općoj mobilizaciji, jedinice HOS-a postupno se uklapaju u redove Hrvatske vojske.

Dana 13. siječnja 1992. sve postrojbe HOS-a dobile su zapovijed o pripajanju Hrvatskoj vojsci. Taj je proces u najvećoj mjeri završen do ožujka 1992. godine.

Hrvatska vojska preuzela je logore za obuku HOS-ovaca. Neke jedinice HOS-a zadržale su službenu samostalnost do 1993., ali kao dio Hrvatske vojske.

> Dr. sc. Mario Jareb: Grb koji je zadarski Tornado naslikao na kacigi vojnika nije grb NDH, kao što tvrdi vijećnica SDP-a u Zadru

Na spomen ploči stoji pak da su “Neovisnost i suverenost Republike Hrvatske životima izborili i bojovnici Hrvatskih obrambenih snaga – HOS-a, 1. satnije ‘Ante Paradžik’”. Uz imena poginulih HOS-ovaca na ploči piše kako je podižu HOS Jasenovac i Udruga branitelja HOS-a grada Zagreba, a na grbu HOS-a uz ostalo stoji i natpis “Za dom spremni”, kojeg su članovi HOS-a koristili u Domovinskom ratu.

Uklesana imena na crnoj mramornoj ploči: Mario Huis, Dino Simić, Zlatko Klasić, Ivan Bebić, Miroslav Martinovski, Miro Petrin, Davor Milaković, Slavko Jager, Željko Grgić, Željko Barić i Milan Špoljarević.

Postrojba HOS-a nosila je naziv “1. Satnija Ante Paradžik“, tijekom ratnih mjeseci, od listopada do kraja 1991. godine, a njezini pripadnici – dragovoljci odani Hrvatskoj – bili su na bojišnici oko Novske i Jasenovca gdje je bilo najteže.

Odbor za Ustav bez zaključka o ploči u Jasenovcu, Vesna Pusić odbrusila: “Ne trebamo stručnjake, već ‘šarafciger’”

Slavko Jager je bio Slovenac iz Maribora koji se pridružio HOS-ovcima u borbi protiv velikosrpske agresije sa samo 25 godina. Rođen je 17.11.1966., živio u Sloveniji, neoženjen. Poginuo je 29. studenog 1991. Bio je teško ranjen, pao u okruženje i ruke četnicima. Četnici su mu iskopali oči odvijačem i polomili mu svaku kost te ispalili u njega čak 76 metaka!

Pri pokušaju njegovog spašavanja poginuli su Davor Milaković i Miro Petrin, mladići od 25 i 20 godina.

Davor Milaković rođen je 21.2.1966. u Zagrebu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 29.11.1991. na precrpnoj stanici u mjestu Drenov Bok kod Jasenovca. Posljednje počivalište je na groblju Mirogoj.

Miro Petrin rođen je 8.7.1971. u Zagrebu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 29.11.1991. na precrpnoj stanici kod Jasenovca – Novska. Posljednje počivalište je na groblju Mirogoj.

Miroslav Martinovski rođen je 8.5.1961. u Vinkovcima. Živio je u Zagrebu, oženjen, i bio je otac troje djece. Zapovjednik postrojbe HOS-a, bio je pripadnik 125. BR HV. Preminuo je 9.11.1991. u bolnici u Zagrebu. Posljednje počivalište je na groblju Mirogoj.

Mario Huis bio je prvi Zagrepčanin iz satnije HOS-a “Ante Paradžik” koji je poginuo. Rođen je 4.2.1962. u Valpovu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo 5.10.1991. u selu Košutarica, kod Jasenovca.

Milan Špoljarević ubijen je u zadnjim satima “Oluje”.

Jedan od poginulih bio je rođen kao Srbin, pravoslavac, a poginuo je kao HOS-ovac – Dino Simić. Rođen je 28.7.1966. u Belišću. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 14.10.1991. između sela Bročice i Jasenovca. Pokopan je u Zagrebu.

Zlatko Klasić rođen je 15.6.1952. u Zagrebu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 5.10.1991. u selu Košutarica kod Jasenovca.

Ivan Bebić rođen je 31. svibnja 1967 g. u Lipovicama. Poginuo (ubijen) je 4. studenog 1991. u Mikulicima (Zagreb)

Željko Grgić rođen je 1966. g. Poginuo je 11. prosinca 1991. g. kod Jasenovca.

Dr. Jareb: Napada se ‘za dom spremni’, a veliča Titova petokraka!

Kome koriste pojedinačni ekscesi oko kontroverznog pozdrava “Za dom spremni”?

udhos-zagreb.hr

HOS-ov grb sa ‘Za dom spremni’ registriran u državnom uredu

U registar udruga je UDHOS-Zagreb, kako glasi skraćeno ime udruge, upisan 7. prosinca 1998. godine, a osnivačku skupštinu imali su 14. studenog iste godine. Na vlasti u Hrvatskoj tada je još uvijek bio HDZ pod vodstvom Franje Tuđmana.

> Branitelji SDŽ: Ako je ‘Za dom spremni’ iz Domovinskog rata ustaški pozdrav, onda je i Ratko Mladić antifašist

Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 70/97) Osnivačka
skupština Udruge dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga grada Zagreba, održana
dana 14 studenog 1998 godine u Zagrebu, donijela je
STATUT
UDRUGE DRAGOVOLJACA HRVATSKIH
OBRAMBENIH SNAGA
GRADA ZAGREBA

Članak 5.
Udruga posjeduje peat. Peat Udruge okruglog je oblika, promjera 40mm. Uz
vanjski obod trostrukog pletera je ispisan puni naziv te adresa sjedišta Udruge, a u
sredini stilizirani grb republike Hrvatske. Iznad stiliziranog Hrvatskog grba upisano je
velikim slovima HOS, a ispod stiliziranog Hrvatskog grba upisano je manjim velikim
slovima od gornjeg upisano HOS za 50% manji ispis i glasi ZA DOM SPREMNI. Oko
grba je stilizirani pleter.
Pravo korištenja peata ima predsjednik i dopredsjednik udruge i lanovi udruge,
koje ovlasti predsjednik Udruge.
Udruga ima znak veliine 100 mm i opisan je identian peatu, sa slijedeim
bojama:
Vanjski trostruki pleter je srebrene boje, dio hrvatskog grba je sastavljen od dvadeset
pet kvadrata srebrne crvene boje na crnoj podlozi . Stilizirani pleter oko grba je plave
i srebrne boje. Na gornjem dijelu znaka vanjskog ruba pletera upisana je skraenica
Udruge i glasi: UDHOS-ZAGREB i srebrne boje.
Udruga ima barjak: Barjak je veliine 2×1 m. Crne je boje, a u sredini barjaka nalazi
se znak Udruge.Rubni dijelovi barjaka ukrašeni su zlatnim resicama.

Izvor: narod.hr