Odbor za obitelj, mlade i sport predložio je u srijedu Hrvatskom saboru da novu pravobraniteljicu za djecu izabere između Helence Pirnat Dragičević i Tatjane Holjevac, nakon što je o pet kandidata proveo tajno glasovanje.
Tko su dvije kandidatkinje za buduću pravobraniteljicu?
Helenca Pirnat Dragičević- rad u Državnom odvjetništvu RH, članica Vijeća za djecu RH, suradnja s UNICEF-om
Pravnica Helenca Pirnat Dragičević rođena je 7. travnja 1965. i uz hrvatsko ima slovensko državljanstvo, piše T-portal. U njezinom životopisu navodi se, između ostalog, da je od 15. ožujka 2012. zaposlena u Državnom odvjetništvu RH kao viša državnoodvjetnička savjetnica, a do 2016. bila je članica Vijeća za djecu RH i sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije za prava djece u RH od 2014. do 2020.
Također je sudjelovala u izradi Izvješća po fakultativnom protokolu UN-a o pravima djeteta- o prodaji, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji te Izvješća o praćenju provedbe Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Kroz svoj rad u Državnom odvjetništvu, Helenca Pirnat Dragičević pratila je problematiku svih oblika nasilja u obitelji, među djecom i mladima i nad ženama te sudjelovala u radu Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i kaznenopravnu zaštitu djece i žena.
Za usmene preporuke povodom prijave za dužnost pravobraniteljice za djecu Pirnat Dragičević upućuje na, između ostalih, UNICEF-ov ured za Hrvatsku.
U javnosti je poznata i kao tužiteljica u slučaju ginekologa Asima Kurjaka 2009., optuženog da je pacijenticama nedozvoljeno presađivao jajne stanice.
Kandidatkinja za pravobraniteljicu za djecu Helenca Pirnat Dragičević: ‘Rodni dio’ se može ispustiti iz nekih dokumenata
Kazne za pedofiliju, odnosno za seksualno zlostavljanje djece, definitivno su preniske i nisu adekvatne traumama koje doživljavaju zlostavljana djeca, istaknula je Pirnat Dragičević pred saborskim odborom za obitelj, mlade i sport, koja ima dugi radni staž u tužiteljstvu gdje je, kaže, radila na svim segmentima kriminaliteta, a sklonost pokazala kriminalitetu mladih do 21 godine.
Ne zna, kaže, zašto sudovi imaju blagu kaznenu politiku u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece, kao tužiteljica se zauzimala da dobiju veće kazne i ulagala žalbe na presude. Smatra da je potreban “vid osvješćivanja sudaca”.
Jednim od najvećih problema djece u društvu označava vršnjačko, odnosno nasilje u školi. Svako četvrto dijete, preciznije njih 27 posto, svakodnevno doživljava neki oblik nasilja, a svega njih 11 posto obraća se za pomoć nastavnicima, upozorava kandidatkinja za pravobraniteljicu koja tu vidi prostor za edukaciju nastavničkog kadra, prije svih psihologa, pedagoga.
Medijaciju drži najboljim načinom rješavanja nasilja među djecom.
Upozorava i na cyberbullying, te poručuje “djeci smo dali alat, a nismo ih obučili”.
Svaki dokument koji želi spriječiti nasilje ću podržati, a “rodni dio” se može “ispustiti”, odgovorila je upitana za stav o ratifikaciji Istanbulske konvencije.
Konvencija ima “pretežito” dobre stvari, štiti i prava djece, kaže Pirnat Dragičević.
Željom da se bavi djecom, odnosno “nagnućem” za takav rad, objasnila je svoju želju da iz državnog odvjetništva ‘prijeđe’ u pravobraniteljstvo. Ako budem imala sreće to bi za mene bio izuzetno veliki profesionalni izazov, rekla je članovima Odbora.
Upitana kako gleda na rodno neutralne toalete, odnosno, kako se izrazio jedan od članova odbora, “zajedničke muško-ženske zahode”, odgovara da je to proces, odnosno nešto s čim će se Hrvatska susresti, “nada se ne za njenog mandata”.
Tatjana Holjevac- rad posvećen djeci izbjeglicama, preporučuju ju profesorice Aleksandra Korać Graovac i Irena Majstorović
Pravnica Tatjana Holjevac (koju treba razlikovati od osobe istog imena i prezimena- nekadašnje kandidatkinje za gradonačelnicu Zagreba) rođena je 16. svibnja 1978. u Travniku u BiH.
Zaposlena je kao pravna savjetnica u Hrvatskom pravnom centru, u kojem radi na pružanju pravne pomoći djeci bez pratnje stranim državljanima, edukaciji socijalnih radnika, posebnih skrbnika, policijskih službenika koji rade s djecom i graničnih policijskih službenika, piše radove na temu zaštite djece bez pratnje, pruža pravnu pomoć i zastupa tražitelje međunarodne zaštite itd.
Predaje na Pravnom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, sudjeluje u javnom savjetovanju u zakonodavnom procesu, kao i na raznim edukacijama i seminarima vezanim za ljudska prava, članica je Savjetodavnog odbora na projektu ‘Djeca izbjeglice i migranti u Hrvatskoj’, koji provode organizacije Save the Children i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, te je pravna zastupnica prvog odobrenog azila u RH 2006. godine.
U njezinom životopisu navodi se da joj usmenu preporuku mogu dati profesorice Aleksandra Korać Graovac i Irena Majstorović sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Obje su članice užeg sastava Radne skupine za izradu nacrta prijedloga novog Obiteljskog zakona.
Tko je radio na izradi novog Obiteljskog zakona?
Kandidati za pravobranitelja za djecu izjašnjavali se o Istanbulskoj konvenciji, Obiteljskom zakonu…
Tatjana Holjevac smatra da “sporna definicija obitelji u zakonskom prijedlogu Obiteljskog zakona nije ni potrebna”, s obzirom da zakon uređuje prava, te da su razlozi zbog kojih je bio povučen vjerojatno opravdani.
Izjavu dosadašnje pravobraniteljice Milas Klarić da djeca trebaju učiti strane jezike i otići iz Hrvatske smatra neprimjerenom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
