Domaći teroristi ponovno su tema posljednjih dana u Saboru. Prisjetio se tako premijer Andrej Plenković Danijela Bezuka i u tom kontekstu optužio političke suparnike za podršku terorizmu. No, zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić podsjetio ga je da ga zapravo na vlasti, zahvaljujući koaliciji s SDSS-om čiji je predsjednik Glavne skupštine i član Predsjedništva stranke Vojislav Stanimirović, drži ‘koalicija s teroristima’. ‘Ako itko koalira s teroristima, to ste vi’, kazao je Mlinarić. Vojislav Stanimirović inače je okupacijski gradonačelnik Vukovara, a to je vrlo važno u ovom kontekstu.
Mlinarić podsjetio Plenkovića da koalira s teroristima
Burno je bilo u srijedu u Saboru, gdje se optuživalo za terorizam.
“Vidim da predsjedništvo DP-a podržava ljude koji su osuđeni na kaznu zatvora i uvjetno. Prvo, član Predsjedništva Vaše stranke Damir Markuš došao je u znak potpore na ročište Đuri Čehuliću, koji je osuđen zbog prijetnji premijeru nakon Bezukova napada na Vladu RH.
Vi ste 2020. ili podržali ili relativizirali taj teroristički napad, iskazali razumijevanje za nemili čin u kojem je teško ranjen jedan hrvatski policajac!
Drugo, Vaš bi stranački predsjednik Penava à la carte primao ljude u Vukovar na Dan sjećanja, da u Grad Heroj smiju doći samo oni koji su po njegovom guštu. To su vaša dva okvira: Prvo, podržavate teroriste i drugo, zabranjivali biste Hrvatima da u Vukovaru odaju počast žrtvi hrvatskih branitelja. I na tome sve započinje i sve završava kada je riječ o Domovinskom pokretu”, rekao je premijer.
> Mlinarić Plenkoviću: Ako itko koalira s teroristima to ste vi!; Plenković: Ne znaš i lažeš!
Reagirao je Ivan Penava: ” Predsjednik Vlade pokušava promijeniti hrvatsku povijest. Nekad je u Hrvatskoj teroristička organizacija bio SDS, Vojislav Stanimirović i ta ekipa, a Vi se danas trudite teroristima prikaze ratne heroje i dragovoljce koji su po tri puta ranjeni. Pokušajte to objasniti hrvatskom narodu i državi od koje ste Vi napravili ala carte u koju ulazi kako tko želi i gdje želi”.
Za povredu poslovnika javio se Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta.
“Nazivate Markuša teroristom, čovjeka koji se borio za Vukovar. Ako itko koalira s teroristima to ste Vi. Uzeli ste Hadžića, Stanimirovića i ekipu. Idete protiv Damira Markuša koji je branio Vukovar, dok ste vi jeli kroasane”, žučno je govorio Mlinarić.
Burna reakcija SDSS-a
O svemu su se oglasili u četvrtak članovi Kluba zastupnika SDSS-a koji smatraju kako je riječ o opasnom govoru mržnje te da je njihova stranka posvećena miru od početka postojanja.
Predsjednik Kluba SDSS-a Boris Milošević kazao je da “incident na aktualnom satu na kojem su članovi SDSS-a nazivani teroristima nije prvi put” i da se u javnosti se provlači narativ da “stranka ima četnički predznak, da smo koljači, srbonacisti i kao takvi nismo poželjni u nekim dijelovima Hrvatske”.
Predsjednik stranke Milorad Pupovac je pokazivao nekoliko dopisa iz Ureda predsjednika. Jedan u kojem predsjednika SDSS-a Vojislava Stanimirovića i člana predsjedništva nekadašnjeg Srpskog demokratskog foruma Jovana Bamburača tadašnji predsjednik Franjo Tuđman u okviru svoje kvote imenuje za zastupnika u Županijskom domu. Drugi kad odlukom Stanimirovića imenuje zamjenikom Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja i normalizaciju života na ratom stradalim područjima.
“Ne vjerujem da je tadašnji predsjednik RH bio slijep, gluh, neobaviješten i nije znao tko su ljudi koje se može okarakterizirati kao teroriste da bi nekome tko bi imao atribut sudjelovanja u bilo kojoj vrsti terorističke aktivnosti i dodijelio tako važne uloge”, poručio je.
DORH tvrdio da Bezuk nije imao pomagače, Plenković suprotno
Podsjetimo, Danijel Bezuk (23) mladić je koji je u listopadu 2022. godine pucao na zgradu Vlade i pritom teško ranio jednog pripadnika osiguranja. Nakon toga je počinio samoubojstvo.
Nakon napada automatskom puškom na Banske dvore predsjednik Vlade Andrej Plenković prvi je taj događaj odlučio okarakterizirati kao pojavu domaćeg terorizma, tako prejudicirajući službenu istragu i vršeći pritisak na službe koje ju provode.
DORH je 2021. objavio kako je utvrdio da Bezuk nije imao pomagače niti ga je itko poticao na čin, te da neće pokrenuti proces “protiv njegovog terorističkog čina”, jer je preminuo. S njima se složio i premijer Andrej Plenković, smatra da je “napad na zgradu Vlade bio teroristički čin, no ne vjeruje DORH-u da napadač nije imao ni pomagača ni poticatelja”. Tražio je od službi dodatna izvješća, ali i prozivao političke protivnike na desnici.
> Plenković napada DORH i tvrdi da je napadač na Vladu imao pomagača: Krivi člana predsjedništva DP-a
Predsjednik Republike Zoran Milanović tada mu je poručio da otkrije terorističke skupine ako za njih zna.
” Mi to znamo, mi znamo da je bila jedna osoba. Jedno je davati svoj sud još dok barut smrdi u zraku. Drugo je to raditi 9 mjeseci kasnije kad imamo i nekakva saznanja. Ja ne znam za nikakve terorističke skupine. Onaj tko zna, neka kaže, u protivnom uznemirava hrvatski narod”, izjavio je Milanović 2021. godine.
Plenković optuživao Markuša
Plenković, kaže, zna one koji su utjecali na Bezuka. ‘Krivca’ je tada i imenovao.
“Nije otišao u Vlašku pred Domovinski pokret, pucao je u Vladu. Zašto? Pitajte člana predsjedništva DP-a Markuša kakva je njegova relacija s Bezukom bila. Sigurno ga nije indoktrinirao netko iz vlade”, rekao je premijer.
> Davor Dijanović: U Izvješću SOA-e ne spominje se desni radikalizam, ali se spominje velikosrpstvo
Prozvani Damir Markuš, član predsjedništva Domovinskog pokreta, tvrdio je da Plenković vrši utjecaj na institucije. Rekao je da ga je policija ispitala o ovom slučaju, a premijeru poručio:
“Ja ga pozivam na sud, tj. da dozvoli skidanje imuniteta kad je tako uvjeren da sam kriv pa da vidimo i na sudu ako ima hrabrosti. Ako nema hrabrosti, a ima čast, neka mi se bar ispriča”, izjavio je Markuš tada.
Što je terorizam?
Sam terorizam hrvatska enciklopedija definira kao primjenu oružanog i drugoga nasilja, najčešće protiv nedužnih osoba, radi ostvarenja političkog ili nekoga drugog cilja te ističe kako su njegova obilježja sustavnost u uporabi nasilja, pretežno politička motivacija, promišljen izbor izravnih žrtava te onih neizravnih, kršenje ljudskih prava itd. Za posebnu vrstu terorizma, onaj domaći, postoji mnogo definicija, ali generalno suglasje je da se radi o pojavi u kojoj su počinitelj, žrtva i mjesto događaja svi iste državne pripadnosti.
Sukladno tome, pobuna dijela srpskog stanovništva u Domovinskom ratu svakako bi spadala pod definiciju domaćeg, protudržavnog terorizma. Ta pobuna, potpomognuta institucijama Jugoslavije, prije svega vojskom (JNA), obavještajnim aparatom i vanjskopolitičkom infrastrukturom, masovno je činila ratne zločine, neselektivno granatirala gradove i provodila etničko čišćenje. Jedna od osoba koja je u tome sudjelovala je i doktor medicine, psihijatar Vojislav Stanimirović, visoko rangirani političar vladajuće Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).
Dr. Markić: Plenković je u koaliciji s ljudima koji odgovaraju definiciji onoga što je upravo on nazvao domaćim terorizmom
Situaciju s Bezukom i premijerovom izjavom komentirala je 2020. u Bujici na Z1 televiziji izvršna direktorica Udruge ‘U ime obitelji’ dr. Željka Markić.
“Ja nemam nikakve sumnje da gospodin Stanimirović, i ekipa, ljudi okupljeni oko njega odgovaraju definiciji domaćeg terorizma: domaći terorizam je onaj u kojem sudjeluju ljudi s određenog područja, dakle iz iste države su i počinitelji i žrtva i događa se na prostoru iste države. Dakle, de facto gospodin Plenković je u koaliciji s ljudima koji odgovaraju opisu onoga što je on nazvao domaćim terorizmom”, komentirala je dr. Markić.
Inače, Pupovac i SDSS nepravomoćno su dobili tužbu protiv dr. Markić. Pupovac i SDSS tvrdili su da je dr. Markić izjavom u emisiji “Bujica” Velimira Bujanca da je Plenković de facto u koaliciji sa Stanimirovićem i ljudima oko njega koji odgovaraju definiciji domaćeg terorizma koju je iznio premijer Plenković – u stvari tvrdila da je SDSS teroristička organizacija. Obrazloženje presude navodi na razmišljanje kako je bilo koji član SDSS-a mogao podići tužbu i dobiti spor za navode eksplicitno usmjerene na Stanimirovića.
Više o samoj nepravomoćnoj presudi čitajte ovdje:
Možda će vas zanimati
Sramotna, politički motivirana, nepravomoćna presuda u korist Pupovca, protiv dr. Markić
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Saši Bušiću, nepravomoćno je presudio kako dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji,
Veza Stanimirovića i Plenkovića
Vojislav Stanimirović danas je predsjednik Glavne skupštine SDSS-a i član Predsjedništva stranke.
Od 1997. do 2017. Stanimirović je bio predsjednik, predsjednik Predsjedništva i predsjednik Glavnog odbora SDSS-a. Prema statutu SDSS-a (https://sdss.hr/wp-content/uploads/2019/12/Statut-SDSS-a-prečišćeni-tekst-latinica.pdf), glava V Organi stranke, čl. 29., Glavna skupština, čiji je Stanimirović predsjednik, najviši je organ stranke, a čl. 33. kao jedan u nizu poslova u nadležnosti Glavne skupštine navodi da ona “utvrđuje okvire, osnovne elemente i smjernice politike Stranke u narednom periodu”.
Nadalje, Glavna skupština sukladno članku 35. Statuta SDSS-a bira članove Glavnog odbora SDSS-a koji sukladno članku 36. “… utvrđuje politiku stranke i predlaže je Glavnoj skupštini Stranke na usvajanje, daje političke ocjene i utvrđuje političke stavove Stranke i provodi politiku koju je usvojila Glavna skupština Stranke…” kojom predsjeda Stanimirović.
Svakom Predsjedniku Vlade RH potrebno je minimalno 76 glasova podrške u Hrvatskom Saboru (koji ima 151 zastupnika) da bi se održao na vlasti i mogao izvršavati pripadajuće ovlasti. Trenutna Plenkovićeva Vlada ima minimalnu većinu. 3 zastupnika su SDSS-ovci: Dragana Jeckov, Milorad Pupovac i Anja Šimpraga, koji provode one politike koje usvaja Stanimirovićeva Glavna skupština. Dakle, svaka politika koju Andrej Plenković provodi kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, događa se nakon što ju potvrde, s njom se slože i blagoslove ju zastupnici SDSS-a koji provode u Hrvatskom saboru politiku svoje stranke, a u čijem kreiranju glavnu ulogu igra Glavna skupština na čijem je čelu okupacijski gradonačelnik Vukovara, Vojislav Stanimirović.
Opsada Vukovara i uloga Stanimirovića za vrijeme okupacije
Početkom devedesetih, kada započinje pobuna dijela hrvatskih Srba uz potporu Beograda, Vojislav Stanimirović sudjeluje u potpomaganju protudržavnog terorizma u Vukovaru koji se odvijao kao dio srpske pobune diljem zemlje kao pričuvni časnik na čelu sanitetske službe Jugoslavenske narodne armije. Neki od zapovjednika JNA, a time i Stanimirovića, u opsadi Vukovara i akciji podrške domaćem terorizmu bili su i haški optuženici, a onda i osuđenici, Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin.
Vukovarska bolnica, postala je meta granatiranja srpskih snaga već 15. kolovoza 1991. godine, dok su zrakoplovi Stanimirovićeve JNA krenuli s bombardiranjem bolnice 24.8. iste godine. U danima pred sam pad grada Vukovara u ruke JNA i domaćih terorista na bolnicu kroz koju je prošlo tisuće ranjenika dnevno je padalo u prosjeku 700 granata. Nakon osvajanja grada Vukovara, iz bolnice je odvedeno i na Ovčari mučeno i ubijeno više od 200 ranjenika i civila.
> Plenkovićev HDZ podržava Stanimirovićevu tvrdnju o tome da ‘Srbi nisu počeli rat u Vukovaru’
Sam Vojislav Stanimirović je zauzimanje konkretno vukovarske bolnice doživio kao poseban trofej i u tom je činu vidio i simboličnu važnost te je 1993. godine u novinama okupacijskih vlasti ‘Vojska Krajine’, broj 7-8, na str. 43., napisao tekst pod naslovom ‘Bolnica u pravom ruhu’. Prva rečenica tog teksta glasi: “Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru – vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar…”. Nakon što je informacija o tekstu dospjela u javnost, Stanimirović se nevješto izvlačio tvrdnjom kako je taj dio teksta nadopisan od strane urednika.
JNA je Stanimirovića postavila za direktora vukovarske bolnice 1. lipnja 1992, manje od sedam mjeseci nakon okupacije Vukovara i zauzimanja bolnice i masovnih pokolja koji su uslijedili. U okupacijsku politiku se Vojislav Stanimirović uključio 1993. godine, prihvaćajući djelovanje JNA i četnika kao nešto što je bilo u skladu i s njegovim političkim uvjerenjima te je obnašao niz važnih funkcija u političkom sustavu na čijem je čelu de facto u konačnici bio Slobodan Milošević, između ostalog, funkcije gradonačelnika Vukovara i ministra-koordinatora u Vladi takozvane Republike Srpske Krajine. Dakle, Vojislav Stanimirović bio je na liniji četničke politike koju je 90-ih godina provodio Slobodan Milošević te ne samo da ju je podržavao kao građanin, nego je u njenom provođenju aktivno sudjelovao kao profesionalac.
Odvođenje ranjenika iz vukovarske bolnice
I udruga dr. Ante Starčević iz Tovarnika, iznijela je optužbe na račun Stanimirovićevog sudjelovanja u pokolju na Ovčari. Naime, stotine prebivatelja vukovarske bolnice odvedeni su na Ovčaru gdje će kasnije biti mučeni i ubijeni – dakle, sve je započelo zauzimanjem bolnice. Iz Udruge su se pozvali na svjedočanstvo bolničarke, redovnice sestara Sv. Križa, sestre Ide Ane Zdravčević te istaknuli: “Dana 20. studenog 1991. dr. Vojislav Stanimirović, koji je u to vrijeme bio rezervni oficir JNA na dužnosti „šef sanitetske službe i glavni za zdravstvenu zaštitu za područje zapadnog Srema“, nazočio je odvođenju ranjenika iz vukovarske bolnice.”
Sam Stanimirović je 2010. godine, u kontekstu posjeta tadašnjeg predsjednika Borisa Tadića Vukovaru dao intervju beogradskoj Politici u kojem je po pitanju odvođenja civila i ratnih zarobljenika iz Vukovarske bolnice na Ovčaru rekao: “Hrvatska strana stalno potencira da su iz bolnice na Ovčaru odvedeni hrvatski ranjenici, bolesnici i bolničko osoblje. S druge strane, imamo informacije da su u bolnici bile oružane snage koje su se preobukle u bolesnike”.
Pokolj u Tovarniku i kaznena prijava protiv Stanimirovićeve supruge
Rodno selo Vojislava Stanimirovića, Tovarnik, bilo je žrtva okupacije i stravičnog zločina – u samo jednom danu poklano je 68 civila i ratnih zarobljenika od strane JNA i domaćih i srbijanskih četnika. Nesrpsko stanovništvo koje nije bilo ubijeno, točnije oko 95% od 2500 tisuće Hrvata protjerano je te je uništeno više od 70% objekata. Radi tih užasnih zločina Društvo Antuna Gustava Matoša iz Tovarnika podnijelo je 2011. Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru kaznenu prijavu protiv doktorice medicine Ljeposave Stanimirović iz Vukovara (supruga Vojislava Stanimirovića) i doktora Dragana Martinovića iz Šida u Vojvodini.
Društvo AG Matoš je u kaznenoj prijavi naglasilo kako su doktorica Stanimirović i doktor Martinović prikrivali ratni zločin navodeći kako je osmero ubijenih stradalo od eksplozije iako su likvidirani hladnim i/ili vatrenim oružjem. Jedan od osmero ubijenih bio je i onovremeni tovarnički župnik velečasni Ivan Burik o kojem je Jakov Sedlar režirao dokumentarni film.
Svoja saznanja je društvo temeljilo na dokumentaciji nastaloj nakon ekshumacije i obdukcije zvjerski pobijenih. Supruga Vojislava Stanimirovića na optužbe je odgovorila, pritom ne demantirajući da je radila kao liječnik i mrtvozornik u okupiranom Tovarniku, ovako: “Sve što sam imala reći rekla sama na sudu kad sam svjedočila pa neka oni odluče. Udruge ne razumiju pojam “vrste rane” i upuštaju se u nešto u što se ne razumiju. Radili smo pošteno koliko se moglo u to vrijeme, prema Hipokratu i Ženevskoj konvenciji.”
S kojim teroristima Plenković ima problem?
Ima li, prema tome, premijer problem s domaćim teroristima kada oni pucaju na ljude i objekte u kojima on radi i obitava, ali nema problema s domaćim teroristima koji su sudjelovali u akcijama pucanja na ljude i objekte u drugim dijelovima Hrvatske, onda kada mu pomažu da se održi na vlasti?
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
