Tko je Ranko Ostojić, SDP-ov kandidat za splitsko-dalmatinskog župana?

U drugom krugu lokalnih izbora, koji se održava ove nedjelje (30. svibnja), birači splitsko-dalmatinske županije odlučivat će o novom županu birajući između HDZ-ovog Blaženka Bobana i SDP-ovog Ranka Ostojića.

Ovim putem podsjećamo na neke podatke o SDP-ovom Ranku Ostojiću.

Slučaj svastike na Poljudu

Godine 2013. bio je SDP-ov kandidat za gradonačelnika Splita kada je izgubio od Željka Keruma, osvojivši 40,75% glasova. Bio je saborski zastupnik u nekoliko saziva Hrvatskog sabora.

Najznačajnija funkcija koju je Ostojić obnašao bila je ona ministra unutarnjih poslova u Vladi Zorana Milanovića. U vrijeme tog njegovog mandata dogodio se slučaj pojave svastike na travnjaku stadiona na Poljudu 2015. tijekom kvalifikacijske utakmice Hrvatske i Italije za Europsko prvenstvo.

Od tada do danas nije utvrđeno tko je odgovoran za pojavu svastike na stadionu, iako je ministar Ostojić nakon tog događaja najavljivao kako će istraga biti uskoro završena i kako će se kazniti krivci.

Podsjetimo, Luka Modrić i Vatreni su do splitskog skandala bili uvjerljivo prvi u skupini u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2016., ozračje oko reprezentacije bilo je sjajno, mediji su bili puni hvale za izbornika Niku Kovača. No, zbog kukastog križa UEFA je Hrvatskoj oduzela bod, fenomenalna atmosfera je raspršena. Igrači su se razočarani počeli pitati ”za koga mi to zapravo igramo”, uslijedile su loše igre, smjena izbornika Kovača. Tek dolaskom Ante Čačića situacija se stabilizirala i Vatreni su izborili Euro u Francuskoj.

Tko su autori svastike na Poljudu i je li to zapravo bio napad na hrvatsku nogometnu reprezentaciju, pokušaj da se uoči velikog derbija protiv višestrukog svjetskog prvaka Italije nanese hrvatskom nogometu nepopravljiva šteta, obezglavi Hrvatski nogometni savez, a Vatrene na duže vrijeme izbaci sa svjetske nogometne pozornice?

U svakom slučaju, taj problem do danas nije razriješen, a pojedini mediji povezivali su iscrtavanje svastike upravo s tadašnjom SDP-ovom vlašću.

Unutarstranački izbori 2020.

Nakon prošlogodišnjeg poraza SDP-a na parlamentarnim izborima tadašnji šef stranke Davor Bernardić podnio je ostavku, a za mjesto novog predsjednika kandidirao se i tadašnji SDP-ov zastupnik u Hrvatskom saboru, Ranko Ostojić. Ostojić je i prije parlamentarnih izbora bio u sukobu s Bernardićem, posebno kada su se slagale izborne liste. Ostojić je tvrdio da Bernardić liste slaže iznimno svojevoljno i bez konzultacija sa strankom.

“Nemam što komentirati. Kako je izostala komunikacija predsjednika ili koordinatora sa predsjednikom županijske organizacije koja zahvaća 9. i 10. izbornu jedinicu odbio sam biti na listi u kojoj nema ljudi koji su SDP-ovci s rezultatima. Bilić Ante, gradonačelnik Trogira, Klarin Ivan Tisno, a da ne govorim da nema najjačih SDP-ovih ljudi iz desete! I tu prije svega mislim na sredine koje su dobile i EU i predsjedničke izbore”, rekao je Ostojić za N1 prije parlamentarnih izbora.

Nakon parlamentarnih izbora i Bernardićeve ostavke, uslijedili su unutarstranački izbori.
U drugi krug ušli su Peđa Grbin i Željko Kolar, a Ranko Ostojić je ostao na trećem mjestu. Pri tom je u rodnom Splitu, gdje je godinama bio na čelu lokalnog ogranka stranke, osvojio svega 61 glas.

Veličanje totalitarnog režima

Ostojić je poznat po javnom veličanju totalitarnog komunističkog režima i jugoslavenskog diktatora Josipa Broza.

Tako se, primjerice, 2017., na manifestaciji u Kumrovcu fotografirao s osobom koja je, osim crvene zvijezde petokrake, nosila majicu s natpisom i simbolom komunističkog SSSR-a, države čiji je represivni sustav odnio milijune ljudskih žrtava.

Iste je godine pismom od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića zatražio da Hrvatski sabor 2018. postane pokrovitelj obilježavanja 75. obljetnice Bitke na Sutjeski.

O ovom prijedlogu očitovao se povjesničar Davor Marijan, koji za Večernji list kaže: „Ne vidim zašto bi Hrvatski sabor pokrivao mitološke bitke i datume neke druge države, u ovom slučaju Jugoslavije“, a tekst također dodaje kako dr. Marijan ističe da ova bitka nema nikakvo realno značenje osim činjenice da je bila klaonica i poraz.

Prošle godine, uoči parlamentarnih izbora SDP-ovac Ranko Ostojić i bivši ministar unutarnjih poslova u Vladi Zorana Milanovića oglasio se povodom obljetnice smrti komunističkog diktatora Josipa Broza Tita.

“Prije 40 godina umro je Čovjek zbog kojeg ovo pišem na hrvatskom jeziku. Ujedno se ne ispričavam onima koji bi voljeli da je to talijanski ili njemački… Hvala mu od svih nas što imamo svoje da ga ne damo (a tuđe nećemo), a od mene osobno hvala mu za sretno djetinjstvo, dječaštvo i mladost.
Slava ti Druže Stari!”, napisao je Ostojić te uz to objavio Titovu sliku.

“Boji li se Ostojić promjena koje će uslijediti, kada bi se Hrvatska mogla naći na definitivnom putu suočavanja s avetima komunističke prošlosti koja je mnoge obitelji u Hrvatskoj zavila u crno te zbog koje su se mnoge obitelji iselile u dijasporu i nisu, poput Ranka, imali sretno djetinjstvo.”, komentirao je tom prilikom za Narod.hr ugledni psihijatar Herman Vukušić, s Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb.

“Neću ulaziti u povijesne diskurse ustaša i partizana. Ukoliko je drug Tito njemu omogućio sretno djetinjstvo, postoje i brojne obitelji kojima je djetinjstvo učinio jako nesretnim. Među njima je i moja majka, čijeg su oca partizani ubili na Križnom putu.”, istaknuo je dr. Vukušić.

Doktora Vukušića smo upitali što znači Ostojićevo vraćanje u prošlost te je na temelju objave dao kratki psihološko-karakterni prikaz, odnosno crte osobnosti.

“Zazivanje sretne dječje prošlosti u liku druga Tita bi se moglo prikazati kao regresija, odnosno povratak u prethodno duševno-psihološko stanje, poglavito vraćanje u djetinjstvo, što je jedan od temeljnih mehanizama obrane. To nam govori, da Ranko Ostojić sad nema dovoljno kritičnosti ocijeniti sadašnje stanje u Hrvatskoj, a s druge strane regresija se pojavljuje kad osjetimo strah od nečega. Simptomatično je da se to događa uoči predstojećih izbora. Boji li se Ostojić promjena koje će uslijediti, kada bi se Hrvatska mogla naći na definitivnom putu suočavanja s avetima komunističke prošlosti koja je mnoge obitelji u Hrvatskoj zavila u crno te zbog koje su se mnoge obitelji iselile u dijasporu i nisu, poput Ranka, imali sretno djetinjstvo.”, ocijenio je dr. Vukušić za Narod.hr.