Tko je Urša Raukar (Možemo) koja zahtijeva mandate svih pročelnika Holdinga na raspolaganje?

Urša Raukar
Zagreb, 29.01.2016 - Održana je protestna tribina Kulturnjaci 2016 pod nazivom "Zašto smo potpisali".Na slici Urša Raukar . foto HINA/ Tomislav Pavlek/tp

Rezultate lokalnih izbora u Zagrebu za N1 je komentirala ljevičarska aktivistica i glumica Urša Raukar iz ekstremno lijeve platforme Možemo, koja je bila vrlo aktivna u vrijeme prosvjeda protiv imenovanja dr. sc. Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Radikalnim smatram promjenu modela upravljanja. Dosta je s upravljanjem kojeg vodi isključivo jedan čovjek, dosta je upravljanja gdje je korupcijska hobotnica toliko evidentna i jaka i dosta je upravljanja koje je financijski štetno za grad. Revidirat će se svi financijski ugovori, ugovori s vanjskim suradnicima, pregledat će se svi radni odnosi i svi koji su na svoja mjesta došli bez stručne spreme, naravno da će biti preusmjereni po svojim kvalifikacijama tamo gdje pristaju. Mi smo politička opcija, na čelu s Tomislavom Tomaševićem, koja će racionalizirati Gradsku upravu, nećemo imati 27 gradskih ureda koje nemaju ni ogromni europski gradovi, nego ih svesti na otprilike 15-16. Otvorit ćemo i Ured za poslijepotresnu obnovu koji je već odavno trebao postojati, za sugrađane za koje nitko ne brine”, izjavila je Raukar te dodala da od svih gradskih pročelnika, direktora i Uprave Holdinga očekuju da stave svoje mandate na raspolaganje.

“Ako neki neće dati mandat na raspolaganje, postoje rješenja za takve situacije bez ikakvih šteta za grad, uvijek treba paziti da ne dođe do sudskih procesa koji bi bili štetni za grad. Vjerujem ipak da će svima biti jasno da je poštenije i bolje dati mandat na raspolaganje, smatram da je to elementarna demokratska potreba”, ustvrdila je.

“Mi nikad nismo opušteni, nastavit ćemo svoju kampanju aktivno kao i do sada, u suradnji s građanima i vjerujem da ćemo povećati prednost. U nedjelju smo svjedočili da svi zajedno možemo i želimo promijeniti budućnost ovog grada”, rekla je te dodala da vjeruje da će nedjeljni rezultat potaknuti da na drugi krug izađe još više građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tomašević se nešto kasnije nadovezao na izjavu Raukar te je za N1 ustvrdio: “Naše pravo je da tražimo od pročelnika i direktora gradskih poduzeća da stave mandat na raspolaganje, naše je pravo da ocjenjujemo njihov rad, a naše je pravo da imenujemo nove pročelnike putem javnog natječaja, što hoćemo”.

Urša Raukar – najpoznatija po “plakanju” zbog Hasanbegovića

Raukar je dugogodišnja ljevičarska aktivistica, a u središtu javnosti našla se 2016. godine, kada je bila jedna od sudionica prosvjeda organizaciji Platforme 112, pod nazivom “Smrt slobode izražavanja”, jer je za ministra kulture u Vladi Tihomira Oreškovića i Tomislava Karamarka postao povjesničar dr. sc. Zlatko Hasanbegović, a ministar branitelja Mijo Crnoja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zlatan Hasanbegović ne priznaje antifašizam, Zlatan Hasanbegović je član bleiburškog zdruga, potpuni anononimac u hrvatskoj kulturi. Hrvatska kultura sa svojom prošlošću i budućnošću ne smije dozvoliti da takav čovjek bude ministar kulture”, nabrajala je Raukar u hodu tadašnjem zastupniku Ivanu Lovrinoviću, uz glumu i afektiranje koje su mediji kasnije prozvali plakanjem.

Ona je nakon te scene za medije tvrdila kako je plakala jer je izbor Hasanbegovića za ministra kulture nešto što je mislila da je bilo moguće u Hrvatskoj 1941. , ali ne i 2016. godine. Tada je također kazala kako ne pripada nijednoj udruzi, osim Hrvatskom društvu dramskih umjetnika, a da kao građanka na cestu izlazi već 25 godina.

Suradnja s Tomaševićem od 2010.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Urša Raukar je bila u središtu javnosti kao jedna od najglasnijih i medijski najeksponiranijih prosvjednica protiv izgradnje projekta Cvjetni trg 2010. tijekom prosvjeda u Varšavskoj kada je završila u pritvoru.

Prosvjedovala je glumica i protiv američke politike 2003., odnosno protiv američkog napada na Irak, a iza sebe ima i sudjelovanje u prosvjedima za Radio 101, za povrat imena Trga žrtava fašizma i protiv promjene imena zagrebačkog trga po komunističkom zločincu i diktatoru Josipu Broza Titu.

Tijekom 2016. godine uporno je tražila smjenu Zlatka Hasanbegovića pa je tako sudjelovala u organizaciji tribina protiv njega, a pod nazivom “Građanski sat u obranu demokracije!”. Tribinu su organizirali Platforma 112 i Antifašistička liga Hrvatske, a na njoj su između ostalih sudjelovali Urša Raukar, Dragan Zelić tadašnji član GONG-a, a današnji SDP-a, kontroverzni redatelj Oliver Frljić i Marina Škrabalo (GONG, Centar za mirovne studije, Solidarna) koja je danas bliska Možemo.

Zbog Hasanbegovića, “Kulturnjaci” su planski ocrnjivali Hrvatsku u stranim medijima, pa su tako tekstovi o fašizaciji Hrvatske pisani u Foreign policyju i francuskom Liberationu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije ulaska u politiku – bila predsjednica Zakladne uprave zaklade Solidarna

Zaklada za ljudska prava i solidarnost, “Solidarna“, koju je osnovalo 55 pojedinaca i udruga kako bi navodno podržali građansko djelovanje na promociji i zaštiti ljudskih prava pokrenuta je krajem 2016-, a. predsjednica Zakladne uprave je bila Urša Raukar.

Podsjetimo, individualni osnivači Zaklade su brojni aktivisti od kojih su danas mnogi političari u stranci Možemo: Dražen Lalić (bivši član Instituta otvoreno društva Hrvatska), Tomislav Tomašević (Možemo), Vedran Horvat (Tomaševićev Institut za političku ekologiju, Heinrich Böll Stiftung), Vesna Teršelič (Documenta), Ivan Zidarević (LGBT aktivist, SDSS-ova politička akademija) , Viktor Vučetić, Teodor Celakoski (Možemo), Tomislav Domes (Možemo, Institut za političku ekologiju), Bernard Ivčić (Zelena akcija), Tin Gazivoda (Otvoreno društvo), Mladen Majetić (Kuća ljudskih prava), Igor Roginek(nekadašnji član Vladinog Savjeta za razvoj civilnoga društva), Ivana Zanze(Roda), Nadežda Čačinović(Nova ljevica), Urša Raukar(Možemo), Vili Matula (Možemo), Nicole Kwiatkowski(udruga Franak), Vanja Škorić (GONG), Berto Šalaj (GONG), Teodor Petričević(ACT grupa), Petra Rodik (udruga Franak), Gordan Bosanac (Centar za mirovne studije, Možemo), Sandra Benčić(Centar za mirovne studije, Možemo), Ivan Novosel(Platforma 112), Suzana Kunac(AEM, B.a.b.e.), Nataša Škrbić(H-alter), Nenad Zakošek(GONG), Ivan Blažević, Martina Horvat(Good inicijativa), Sanja Sarnavka(B.a.b.e.), Dražen Hoffmann (Možemo), Goran Jeras(Zadruga za etično financiranje), Nives Miošić-Lisjak(GONG, CESI, Možemo), Sara Lalić (Centar za mirovne studije), Marina Škrabalo(GONG, Centar za mirovne studije), Tea Škokić (Institut za etnologiju i folkloristiku), Blaženka Sečkar(GONG), Vesna Mihoković Puhovski(Forum za slobodu odgoja, Protagora), Nenad Puhovski(ZagrebDox), Zoran Grozdanov(Sveučilišni centar za protestantsku teologiju), Ilinka Serdarević(Udruga Terra), Silvia Žufić Dujmović(Centar za građanske inicijative Poreč), Sunčica Damjanović(Centar za građanske inicijative Poreč), Nataša Vajagić(Centar za građanske inicijative Poreč), Fani Bugarin Šoljan(Centar za građanske inicijative Poreč), Sniježana Matejčić(Centar za građanske inicijative Poreč), Jelena Berković(GONG) i Mirjana Matešić (Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj).

Raukar i Radojka Borić podržavale Ivu Josipovića

Prije nego su ušli u politiku aktivisti Vili Matula, Urša Raukar i Radojka Borić podržavale su 2015. godine, u tadašnjoj predsjedničkoj kampanji SDP-ovog kandidata Ivu Josipovića.

Već su tada imali svoje udruge, odnosno takozvanu inicijativu, pa su navodno 40-ak udruga okupljene pod građanskom inicijativom “Kišobran” i stožer Ive Josipovića zajednički održavali konferencije za medije kako bi podržale Josipovića za drugi mandat.

U to vrijeme navedenim aktivistima u fokusu su bili promicanje ženskih prava, prava nacionalnih manjina, okoliš, LGBT prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.