Tko je Zdenka Badovinac, Tomaševićeva nova ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti?

Foto: fah, snimka zaslona; fotomontaža: narod.hr

Upravno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu održalo je u razdoblju od 4.1.2022. do 10.1.2022. svoju treću sjednicu na kojoj je jedna od točaka dnevnog reda bio izbor novog ravnatelja te ustanove.

Od tri kandidatkinje koje su bile prijavljene i ispunjavale uvjete natječaja (Vesna Meštrić, Snježana Pintarić i Zdenka Badovinac) članovi Upravnog vijeća Muzeja istaknuli su kandidaturu Zdenke Badovinac kao najbolju. Stoga su, s 4 glasa “za” i 1 glas “protiv” predložili osnivaču, Gradu Zagrebu, da se Zdenka Badovinac imenuje ravnateljicom za iduće četverogodišnje razdoblje. Sada je na Gradu Zagrebu, tj. gradonačelniku Tomaševiću odluka da potvrdi Badovinac kao novu ravnateljicu, što je i najavio da će učiniti.

> Dr. Goluža: Nova ravnateljica MSU-a bila je gotovo 30 godina ravnateljica muzeja u susjednoj državi

Zdenka Badovinac je Slovenka koja je 27 godina (1993.-2020.) provela na funkciji ravnateljice Moderne galerije u Ljubljani.

O predloženoj ravnateljici za Narod.hr govorio je nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini iz kluba Mosta Trpimir Goluža koji je taj izbor stavio u kontekst politike ekstremno lijeve vladajuće zagrebačke stranke Možemo prema kulturnim institucijama u Gradu i koju je nazvao “ideološki angažiranom projugoslavenskom kulturnom politikom.”

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Prikazivanje Badovinac kao žrtve „nacionalističkog“ i „desničarskog“ režima u Sloveniji

S obzirom da je smjena Badovinac s mjesta ravnateljice Moderne galerije u Ljubljani 2020. u dijelu kulturne scene okarakterizirana kao politički čin i udar “desničarskog”, “nacionalističkog” režima u Sloveniji, o tome smo u intervjuu upitali i našeg sugovornika Trpimira Golužu.

On ne smatra da njezina smjena ima ikakve veze s politikom te ističe:

Teza o političkoj smjeni klasičan je spin gradske vlasti i pridruženih im satelita jer je Zdenka Badovinac na funkciji ravnateljice Moderne galerije provela gotovo 30 godina, od 1993. do 2020. godine. U ta tri desetljeća u susjednoj su se državi na vlasti smjenjivale različite političke opcije, a gđa. Badovinac je ostajala ravnateljicom.

Zanimljivo je da je tezu o političkoj smjeni Badovinac i općenito o političkim smjenama u kulturi u Sloveniji prošle godine zastupao i umjetnički kolektiv WHW, u čijim programima je sudjelovala sama Badovinac. Igrom slučaja ili ne, o izboru Badovinac za ravnateljicu odlučivala je Ana Dević, predsjednica Upravnog vijeća Muzeja suvremene umjetnosti. Dević je ujedno članica kolektiva WHW, a u Upravno vijeće MSU osobno ju je imenovao Tomislav Tomašević. Sve to pobuđuje osnovanu sumnju da se radi o fiktivnim izborima i ciljanom međunarodnom natječaju s unaprijed izabranom kandidatkinjom.

Što se pisalo o smjeni Badovinac?

Tekst objavljen 2020., povodom njezine smjene, na portalu Art Forum napada tu odluku kao “političku” te piše:

“Nova slovenska desničarska vlada prisilila je Zdenku Badovinac da odstupi s dužnosti ravnateljice ljubljanske Moderne galerije, s funkcije na kojoj je od 1993. Smjena, koja je najavljena u studenom, a stupila na snagu 24. prosinca, odražava težnju vlade formirane u ožujku ove godine, za stvaranjem konzervativnije i nacionalističke kulture.
Badovinac je nadaleko poznata po tome što je predvodila razvoj Moderne galerije, najistaknutijeg i vjerojatno najprogresivnijeg muzeja u regiji. Nazvana “Kućom koju je Zdenka izgradila” od pokojnog Okwuija Enwezora, Moderna galerija pod njezinim vodstvom prikupila je prvu institucionalnu zbirku poslijeratne avangardne istočnoeuropske umjetnosti i ugostila revolucionarne emisije poput “Tijelo i istok: od 1960-ih do 1998. Present”, koji je otputovao na Exit Art u New Yorku i 2003. “2000+ Arteast Collection: Umjetnost istočne Europe u dijalogu sa Zapadom”.
Badovinac, kojoj je ovog mjeseca dodijeljena nagrada Igor Zabel za “izniman […] doprinos istočnoj Europi i globalnoj povijesti umjetnosti”, bila je slovenska povjerenica na Venecijanskom bijenalu i austrijska povjerenica na Bienalu u São Paulu; bila je članica odbora i kasnije predsjednica Međunarodnog odbora za muzeje i zbirke moderne umjetnosti.
U otvorenom pismu upućenom slovenskom ministru kulture Vasku Simonitiju i objavljenom 17. studenoga, koji je sakupio više od tisuću potpisa, osuđuje se vladina smjena Badovinac i Matevža Čelika, koji je desetljeće bio ravnatelj Muzeja arhitekture i dizajna. U pismu se dodatno osuđuju vladina nastojanja da ograniči umjetničke slobode, ističući: „Područje kulture teško je pogođeno epidemijom koronavirusa, a dodatno je pogođeno i odlukama Ministarstva kulture koje ugrožavaju živu kulturu, kulturnu baštinu, profesionalnost i autonomija tijela odlučivanja i kulturnih institucija.”
U razgovoru za časopis Apollo, Badovinac je svoju smjenu opisala kao “apsolutno političku”, uspoređujući pokušaje slovenske vlade da uguši umjetnički izraz sličnima onima mađarske i poljske vlade. “Kada se smjera na suvremenu umjetnost ili bilo koji drugi kulturni kontekst koji nosi društvenu kritiku”, rekla je, “mi – mislim na umjetničku zajednicu – smatramo se prijetnjom.”

Je li natječaj kojeg je proveo Muzej suvremene umjetnosti bio samo “pro forma”?

Javni međunarodni natječaj za ravnatelja Muzeja suvremene umjetnosti raspisan je u studenom 2021.

Dr. Goluža pak ističe da je natječaj bio potreban samo da se stvori privid o izboru između više kandidata, iako je odluka donesena o izboru vjerojatno donesena i ranije.

“Jasno je da (ostale kandidatkinje) nisu imale šanse biti imenovane za ravnatelja bez obzira na to koliko dobri, inventivni i provedivi bili njihovi prijedlozi programa za rad MSU. Jedan od diskvalifikacijskih čimbenika za te kandidatkinje na „izborima“ je to što dolaze „iz sustava“ koji možemoisti preziru i smatraju neprijateljskim. Slična situacija dogodila se u jesen 2021. u Muzeju grada Zagreba, o čemu sam javno govorio u Skupštini Grada Zagreba. Obrazac koji se ponavlja potvrđuje da su raspisani natječaji i navodno transparentni izbori za ravnatelje zagrebačkih ustanova u kulturi zapravo fiktivni „izbori“, odnosno imenovanja ideoloških istomišljenika.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.