Tko su ljudi s kojima je okružena hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović?

Foto: Fah, predsjednica.hr; fotomontaža: Narod.hr

U predizbornu godinu, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ući će bez nekih od ključnih ljudi iz svog savjetničkoga tima. Nakon ostavke savjetnika Vlade Galića, spominju se i druga imena koja bi mogla napustiti položaj savjetnika predsjednice.

Uz moguć odlazak, tako se povezuje i ime Mate Radeljića te se nagađa njegovo povlačenje s funkcije savjetnika za unutarnju politiku kako bi se umanjile tenzije na relaciji Pantovčak-Banski dvori. Njegovim razrješenjem bi se mogao ostvariti preduvjet da predsjednica dobije premijerovu potporu u narednim izborima, jer savjetnika Radeljića smatraju odgovornim za kritiziranje upućeno Vladi.

Pouzdano se zna da savjetnik Dario Mihelin odlazi sa istaknutog mjesta savjetnika za vanjsku politiku i odlazi na veleposlaničku dužnost u Kini.

U kratkom roku predsjedničin tim bi tako mogao biti osiromašen za 3 člana – Galić, Mihelin i Radeljić, nakon što je 2018. ostala bez još dva savjetnika. S Pantovčaka je u travnju otišao Marko Jurčić, savjetnik za gospodarstvo koji se smjestio u Hrvatskoj gospodarskoj komori, dok je početkom listopada otišao savjetnik za digitalne medije Luka Đurić, koji je dio vremena što ga je proveo na Pantovčaku obnašao i dužnost glasnogovornika.

Pozadina zaoštravanja odnosa Pantovčak – Banski dvori

Nakon ratifikacije Istanbulske konvencije i nedavnog Marakeškog sporazuma, bilo je vidljivo da premijer Plenković u svojim redovima ima oporbu, no i prije toga moglo se iščitati da unutar HDZ-a vlada neslaganje s politikom koju provodi Plenković. Komunikacija na relaciji Pantovčak – Banski dvori, ove godine se osobito zaoštrila, a za nastale tenzije između ostalog, navodno je odgovoran savjetnik Mate Radeljić koji pripada unutarstranačkoj oporbi.

Podsjetimo, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom je govoru uputila kritike zbog izostanka reformi, propuštenih idealnih godina, nesistematičnosti, taktiziranja, populizma i političkog klijentelizma.

> Predsjednica kritizirala Vladu: Kakvu perspektivu imaju mladi? Predugo stojimo, drugi nas prestižu, nema političke volje

Pritom je naglasila da se reforme moraju hitro provesti, jer “nema više vremena za nove apstraktne demografske strategije, već treba konkretan akcijski plan sveobuhvatnih mjera za demografski oporavak zemlje, posebice uključujući stvaranje uvjeta za znatnije povećanje plaća, i to odmah”.

Potkrijepila je to čitavim nizom jasnih financijskih pokazatelja, primjerice onim da je naš rast BDP-a među najnižima u Europskoj uniji. Istaknula je i kako Hrvatska za inovacije i razvoj ulaže 88 eura po stanovniku, dok je svjetski prosjek 500 eura viši (oko 587 eura). Podsjetila je i da mladi odlaze jer su hrvatske mirovine zapravo mirovine na samom rubu siromaštva.

> Plenković ponovno odgovara: ‘Demokratsko je pravo predsjednice da kritizira, Vlada vodi zemlju u pravom smjeru’

Da te dvije institucije ne komuniciraju moglo se iščitati i iz predsjedničinih poruka po pitanju Agrokora, na što je izjavila da je o stanju u Agrokoru saznala “tek nakon što je kriza buknula.” Istaknula je da je Vlada trebala pružiti više informacija “ne samo meni nego i hrvatskoj javnosti, jer svi imamo pravo znati. Dakle, ne može se to držati u zatvorenom krugu.”

Jasna namjera Vlade otpočetka je bila ratifikacija Marakeškog sporazuma, oglušujući se na sve rasprave, uključujući i prosvjede javnosti po pitanju iste. Predsjednica je glavnom tajniku UN-a poslala obavijest kako neće sudjelovati u Marakešu pa je po odluci Vlade ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljao Hrvatsku na konferenciji u Marakešu na kojoj je potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama – tzv. Marakeški sporazum.

Istanbulska konvencija imala je sličan epilog. Ratifikacija je stvorila novi razdor u HDZ-u. Miro Kovač i Davor Ivo Stier glasovali su protiv, suprotno Plenkovićevoj preporuci. Kulminacija je bila razrješenje Kovača i Stiera s dužnosti. Smijenjeni politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier ukazao je zatim na potrebu rješavanja problema klijentelizma i ortačkog kapitalizma.

> Kolinda Grabar-Kitarović otkrila što se krije iza njenih oštrih poruka Vladi i premijeru

Osobe od povjerenja Kolinde Grabar-Kitarović

Ured predsjednice Republike Hrvatske državno je tijelo koje je osnovano i ustrojeno za obavljanje savjetodavnih, administrativnih, stručnih i drugih poslova u pripremi i skrbi oko priprema i provođenja odluka i akata koje donosi predsjednica Republike Hrvatske.

Uoči primopredaje i stupanja na predsjedničku dužnost, Kolinda Grabar-Kitarović postavila je svoj kadar te odredila osobe od povjerenja na Pantovčaku. Donosimo pregled funkcija i osoba koje su obavljale dužnost i uživale položaj savjetnika i povjerenje Predsjednice.

Predstojnik Ureda – Juričić, Kirinić

Predstojnik Ureda kao i predsjednik njezina Vijeća za gospodarska pitanja, bio je Domagoj Juričić koji je nakon godinu i pol na osobni zahtjev razriješen tih dužnosti. Na njegovo mjesto Grabar Kitarović je imenovala Anamariju Kirinić koja je do tada bila pročelnica njezina Kabineta.

Pročelnica kabineta  – Kirinić, Hmelin

Nakon što Anamarija Kirinić postaje predstojnica Ureda na njeno mjesto dolazi Natalija Hmelin s dužnosti šefice Protokola Predsjednice.

Šefica protokola – Tödtling

Tina Tödtling od 1996. uključena je u protokolarne poslove. Početkom 2008. odlazi u privatni sektor, a krajem iste godine vraća se ponovno u Ured predsjednika RH na mjesto pomoćnice šefa Protokola Predsjednika na kojem ostaje do 2015. godine kada je imenovana zamjenicom šefice Protokola Predsjednice RH.

Savjetnik za unutarnju politiku – Radeljić

Mate Radeljić od početka je dio predsjedničinoga tima. Do tada je obavljao dužnost pročelnika Ureda gradonačelnika Grada Osijeka te 2014. prelazi u Hrvatsku gospodarsku komoru na mjesto savjetnika, a zatim je bio i dio nadzornog odbora HRT-a.

Ako dođe do razrješenja Radeljića, mogla bi se izgladiti nastala napetost i ostvariti uvjet da predsjednica dobije potporu premijera u narednim izborima, jer savjetnika Radeljića smatraju oporbom premijerovoj politici.

Spominjao se na suđenju bivšoj ravnateljici Porezne uprave i SDP-ovoj saborskoj zastupnici Nadi Čavlović Smiljanec, optuženoj da je 2012. stopirala naplatu poreznog duga osječkom poduzetniku Željku Bilošu. Savjetnik predsjednice za unutarnju politiku svjedočio je i ustvrdio da je tadašnja vlast činila sve da se Bilošu onemogući dobivanje kredita kojim bi platio porezni dug.

> Radeljić na suđenju Čavlović Smiljanec prozvao Vladu Zorana Milanovića zbog neplaćanja OLT-ovog duga

Savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost – Buljević, Čavlović, Galić, …

Od veljače 2015. do siječnja 2016. Josip Buljević je bio savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost u Uredu predsjednice RH te savjetnik o svim pitanjima vezanim za obranu i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Nakon toga imenovan je ministrom obrane u vladi Tihomira Oreškovića.

Funkciju preuzima Maja Čavlović koja zatim postaje predstojnica Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, a na njeno mjesto dolazi Vlado Galić, član odvjetničkog tima obrane generala Gotovine koji je na osobni zahtjev podnio ostavku iz moralnih i etičkih razloga, nakon što se po medijima njegovo ime povezivalo sa aferom SMS.

> Savjetnik predsjednice RH Vlado Galić podnio ostavku zbog afere SMS

Galić je u vrijeme kada je na čelu HDZ-a bio Tomislav Karamarko u stranci bio glavni čovjek za logistiku, a prema pisanju Nacionala, upravo su Galić i Milijan Brkić bili glavni HDZ-ovi ljudi s kojima je osumnjičeni Varga kontaktirao.

Savjetnik za vanjsku i europsku politiku – Dario Mihelin

Dosadašnji savjetnik za vanjsku politiku Dario Mihelin odlazi na veleposlaničku dužnost u Kinu, a kao novi savjetnik spominje se Vladimir Drobnjak, trenutni stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima

> Tko je Vladimir Drobnjak – budući savjetnik za vanjsku politiku predsjednice Grabar-Kitarović?

Zanimljivo, u nekim medijima spominjalo se da ukoliko Vladimir Drobnjak postane budući savjetnik predsjednice Grabar-Kitarović, da bi ministar unutarnjih poslova Davor Božinovć mogao prijeći na Zrinjevac i postati ministrom vanjskih i europskih poslova.

Savjetnik za gospodarstvo – Jurčić, Primorac

Prijašnji savjetnik predsjednice za gospodarstvo Marko Jurčić otišao je u Hrvatsku gospodarsku komoru, no i dalje je pro bono angažiran na Pantovčaku kao posebni savjetnik za gospodarstvo.

Novi savjetnik za gospodarstvo od 1. srpnja je Marko Primorac, docent na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kojem je glavno područje interesa upravljanje financijama i rizicima u javnom sektoru, financije javnih trgovačkih društava, fiskalni federalizam i oporezivanje.

> Tko je dr. Marko Primorac – novi savjetnik predsjednice Republike za gospodarstvo

Savjetnik za društvene djelatnosti i mlade – Opara, Urlić

Andro Krstulović Opara, današnji splitski gradonačelnik, upustio se u kandidaturu HDZ-a za splitskog gradonačelnika te napustio dužnost savjetnika. Na njegovo mjesto došla je Renata Margaretić Urlić, likovna kritičarka i povjesničarka  arhitekture koja je donedavno bila i v.d. rukovoditelja Odjela kulture umjetnosti i religije na HTV-u, rođena je u Dubrovniku, a diplomirala i magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Izvor: narod.hr